O temi broja pišu Marko Medved („Europska unija i kršćani koji su je gradili“); Josip Baloban („(Ne)prihvaćanje vrednota u Hrvatskoj…“); Hrvoje Damiš („Europo, upoznaj samu sebe!“); Mile Bogović („Ivan Pavao II. – Kultom mučenika i štovanjem žrtava protiv dekristijanizacije i dehumanizacije Europe i svijeta“); Goran Šafradin („Kršćanstvo u Europi pred izazovom migracije“); Ivan Birkić („Đakovačko-osječka nadbiskupija kao korisnik sredstava iz fondova Europske unije“); Marijana Petir („Europska politika danas“); Manda Svirac („Priča o nematerijalnoj kulturnoj baštini…“).

Kolumna za svećenike Žarka Relote nosi naslov „Beskućnici s kućom“; nadbiskup Marin Srakić nastavlja feljton o biskupu Antunu Akšamoviću; Zvonko Pažin piše peti nastavak „Liturgijskih zborovanja“ na temu „Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2020.“, a propovijedi su priredili Vladimir Delić, Robert Farkaš, Krešimir Čutura te Alberto Maggi/Zdenko Ilić. Euharistijsko klanjanje osmislio je Josip Filipović, a glazbenu građu „Zdravo zvijezdo mora“ Dejan Bubalo. Anita Dučkić Sertić piše o „Duhovnosti kao resursu obiteljima u razvoju otpornosti kad nastupe krizne i teške životne situacije“. „Razgovor s povodom“ nosi naslov „Hrvatska sve više postaje zemlja odredišta i nabave“, a objavljen je razgovor s generalom tajnicom Europske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Marjolein Bruinen koja se dugi niz godina bavi problematikom trgovanja ljudima.

Marina Živić u kolumni za vjeroučitelje piše o „Izazovima i perspektivama hrvatskoga školstva“; Nataša Šantić osmislila je pripremu za sat pod naslovom „Kršćanstvo na hrvatskom jezičnom području u srednjem vijeku“; kateheza za odrasle „Evangelizirati: DA – ali kako?“ Lea Tannera u prijevodu Pavla Madžarevića donosi drugi korak iz priručnika za predavače te primjere za praksu i dodatne tekstove. „Put Križa – put spasenja“ naslov je katehetskog priloga Krešimira Bulata i Alte Pavin Banović, Ivica Čatić razlaže ulomke Markova evanđelja – ovoga puta „Ozdravljenje Petrove punice i mnoštva (Mk 1,29-34)“; a materijal za biblijske zajednice Krešimira Bulata nosi naslov „Osnivač samostanskog života sv. Benedikt“. Dino Klem u „Pogledu u knjigu“ piše o izdanju „Riječ Božja u ljudskom jeziku“ s. Silvane Fužinato i Massima Grillija.

Informativni dio Vjesnika donosi Poruku pape Franje za XXVIII. svjetski dan bolesnika (11. veljače), izvješće o središnjem ekumenskom bogoslužju u Osijeku, svetkovini Gospe Brze Pomoći te održanoj znanstveno-projektnoj konferenciji „Prevencija trgovanja ljudima“. Omot broja donosi izvješća o posjetu nadbiskupa Đure Hranića Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu te blagoslovu nadbiskupijskih vinograda, a tu je i predstavljanje biskupskog štapa iz vremena biskupovanja Petra Bakića o čemu pišu Tomislav Ćurić i Drago Marković. Informacije o „Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije“ mogu se pronaći na mrežnoj stranici http://vjesnik.djos.hr/