Vladika Stipić predvodio liturgiju u spomen stote obljetnice smrti bl. Karla Austrijskoga

U homiliji vladika Stipić kazao je kako je pashalni tjedan optočen veseljem i radošću zbog Kristova uskrsnuća. “Bog u svom velikom promišljaju ljubavi u svim generacijama i društvenim slojevima poziva ljude na nasljedovanje evanđelja iskrena srca, s punom dušom i s puno energije i ljubavi. Mnogi to prihvate, dok teškoće svijeta mnoge sputaju u njihovu naumu i tako prikriju svoju evanđeoski put”,  rekao je mons. Stipić.  O tome govori i Isus u evanđelju o sjemenu i sijaču.

“Bl. Karlo imao je raspolaganju sve instrumente svjetske moći, a živio je, kao i mi sada, u teškim i burnim vremenima. Međutim, on je cijeli slijed i svu svoju vlast, sve svoje mogućnosti, sav svoj svijet promatrao iz perspektive Krista i evanđelja. Njemu je Krist bio na prvome mjestu. Kada je vidio da bi njegova svjetska vlast mogla naškoditi ljudima, njegov odnos s Bogom, on je vlast žrtvovao. On nije ništa želio učiniti nažao svome narodu. Vidimo da to danas nije slučaj sa svjetskim vladarima, bilo Istoka, bilo Zapada. On je izgubio svoje svjetsko carstvo, ali je dobio nebesko carstvo, a ono nema kraja”, istaknuo je mons. Stipić.

Mi, grkokatolici, smo posebno ponosni na habsburšku dinastiju, jer njihovo cjelokupno uređenje kršćanskog modela države je omogućilo da i mi kao zajednica rastemo i razvijamo se, istaknuo je mons. Stipić, dodavši kako danas ne postoje kršćanske zemlje, nego samo zemlje u kojima žive kršćani.

Uz Križevačku eparhiju suorganizatori spomena su Bratstvo bl. Karla Austrijskog i Hrvatska udruga za beatifikaciju kraljice Zite. Karlo I. Austrijski rođen je 17. kolovoza 1887. u dvorcu Persenbeugu u Donjoj Austriji. Roditelji su mu bili nadvojvoda Otto Franjo Josip Austrijski i princeza Marija Josipa Saska. Kralj Franjo Josip I. bio je brat njegova djeda. U vrijeme njegova rođenja Franjo Josip I. je bio vladar Austro-Ugarske Monarhije, dokle je njegov stric Franjo Ferdinand postao prijestolonasljednik Monarhije dvije godine nakon njegovog rođenja, 1889. godine.

Karlo I. je od malih nogu bio odgajan kao pobožni katolik. Karlo I. nije bio blizak sa svojim praujakom kraljom Franjom Josipom I. S Franjom Ferdinandom također nije bio u bliskim odnosima, a razlike među njihovim suprugama su pridonosile postojećim napetostima. Iz istih razloga Karlo I. do ubojstva Franje Ferdinanda nije imao uvid u državničke poslove, niti je bio predodređen za visoku političku dužnost.

Karlo I. je zasjeo na tron Austro-Ugarske Monarhije 30. studenoga 1916. godine, nakon smrti kralja Franje Josipa I. 2. prosinca 1916. preuzeo je titulu vrhovnog zapovjednika Austro-Ugarske vojske od nadvojvode Fridriha. Dana 3. listopada 2004. godine, papa Ivan Pavao II. je Karla proglasio blaženikom, zbog njegovih mirovnih nastojanja tijekom Prvoga svjetskog rata. Proces za Karlovu kanonizaciju vodio se još od 1949. godine, ali je ovaj potez ipak izazvao niz suprotstavljenih reakcija, posebno u nekadašnjim zemljama Antante. Karlov sin Otto von Habsburg, službeni prijestolonasljednik Austro-Ugarske krune, niz godina je bio zastupnik u Europskom parlamentu