Izložba je organizirana u sklopu događanja „Europski barok u mom zavičaju: druženje zajednice s baštinom obitelji Straub“, osmišljenih s ciljem upućivanja šire javnosti na prepoznavanje dragocjenosti vlastite baštine u širem, europskom kontekstu. Na zagrebačkoj izložbi bit će predstavljena djela članova obitelji Straub ostvarena tijekom 18. stoljeća u crkvama tadašnje velike Zagrebačke biskupije, na čijem su području nakon 1998. godine nastale još četiri biskupije: Požeška, Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka.

U Domitrovićevoj kuli bit će postavljene fotografije oltara i ostalog crkvenog interijera iz Bedenice, Brezovice, Cernika, Čakovca, Čučerja, Gornje Jelenske, Hrvatske Kostajnice, Karlovca, Kloštar Ivanića, Kutine, Kuzmice, Lužnice, Marije Gorice, Pakraca, Prepolna, Svetog Petra Čvrstec, Taborskog, Trškog vrha nad Krapinom, Varaždina, Velike Ludine, Vugrovca i Zlatara.

Hrvatski restauratorski zavod, zajedno s partnerima iz Njemačke, Austrije i Slovenije, započeo je 1. lipnja 2017. provoditi međunarodni projekt „Tragom umjetnosti obitelji Straub (Tracing the Art of the Straub Family)“ koji Europska komisija financira kroz program Kreativna Europa za potporu europskim projektima suradnje na području kulture, izvještava Hrvatski restauratorski zavod na svojim web stranicama.

Projekt „Tragom umjetnosti obitelji Straub“ usmjeren je istraživanju i promociji rada i djela članova kiparske obitelji Straub koji su tijekom 18. stoljeća djelovali na području današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, ostavivši u naslijeđe kulturnu i sakralnu baštinu, osobito oltare i propovjedaonice, velike umjetničke vrijednosti.

Petorica braće iz obitelji Straub bili su vodeći kipari svoga vremena u sredinama u kojim su djelovali: Johann Baptist (1704. – 1784.) u Münchenu, Philipp Jakob (1706. – 1774.) u Grazu, Joseph (1712. – 1756.) u Mariboru, Johann Georg (1721. – 1773.) u Radgoni i Franz Anton (1726. – 1774/6.) u Zagrebu. Potekli su iz iste kiparske i stolarske radionice oca Johanna Georga u Wiesensteigu, a dijelom su učili i jedan od drugoga. Nadograđivali su znanje u drugačijim okolnostima, u interakciji s vlastitim kulturnim okruženjem. Premda sasvim sigurno nisu posjedovali isti karakter i talent, svi su postali uspješni i utjecajni, čak i vodeći kipari na prostorima gdje su djelovali. Razloge tog uspjeha možemo tražiti u dobrom tehničkom temelju njihovog umijeća – metieru – kao i u prilagodljivosti koju su usvojili kao način umjetničkog djelovanja, a koja ne bi bila moguća bez vrhunske zanatske osposobljenosti. Uz zajednički im leksik rokokoa izgradili su ipak posve različita djela koja, pored toga što svjedoče o njihovom osobnom talentu, govore i o ukusu i svjetonazoru društva u kojem i za koje su radili.

Kiparstvo braće Straub u različitoj je mjeri istraženo unutar nacionalnih povijesti umjetnosti, pri čemu su temeljitije istraženi Johann Baptist i Philipp Jakob, a daleko manje ostala braća. Identifikacija djela najmlađeg Strauba – Franza Antona – temeljena je isključivo na stilskoj usporedbi s radom njegove braće i dosad nije potvrđena pisanim dokumentima te je stoga neophodno bilo provesti dodatna arhivska istraživanja, ali također istraživanja proširiti egzaktnim usporednim istraživanjima materijala, tehnologije i načina gradnje skulptura i većih stolarsko-skulpturalnih cjelina poput oltara i propovjedaonica. Komparativna istraživanja rada braće Straub razjašnjavaju važnost te obitelji u oblikovanju i širenju pojedinih stilskih obilježja rokokoa u kontekstu srednjoeuropske umjetnosti, kao i socijalne, političke i opće kulturne temelje koji su uvjetovali preoblikovanje stila na određeni način kod pojedinog od njih.

U sklopu projekta provodilo se evidentiranje i arhivsko istraživanje cjelokupnog opusa članova kiparske obitelji Straub, a na pojedinim umjetninama izvedena su i osnovna konzervatorsko-restauratorska istraživanja kao preduvjet budućeg restauriranja. Svi rezultati istraživanja objavljuju se redovito na hrvatskom, engleskom, slovenskom i njemačkom jeziku na web-stranicama projekta, a u okviru projekta pripremljena je i monografija o radu i djelu članova obitelji Straub s cjelovitim katalogom umjetnina, koja će se uskoro predstaviti u Zagrebu.

Financijsku podršku dali su: Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu i kulturnu politiku, program Kreativna Europa – projekti suradnje, Ministarstvo kulture RH, Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja, znanosti i umjetnosti.

Projekt provode: Hrvatski restauratorski zavod (vodeći partner), Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege, München, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Sveučilište u Ljubljani i Sveučilište u Grazu.