XVII. Strossmayerovi dani na KBF-u Đakovo
Znanstveni skup „J. J. Strossmayer i ćirilometodska baština“
U sklopu ovogodišnjih XVII. Strossmayerovih dana na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu 8. lipnja održan je znanstveni skup s tematikom „J. J. Strossmayer i ćirilometodska baština“.
Uvodne pozdrave uputili su, između ostaloga, i dekan KBF-a izv. prof. dr. Vladimir Dugalić, koji je stavio naglasak na neiscrpnost tema vezanih uz Strossmayerovo djelovanje.
Prof. dr. Milica Lukić održala je izlaganje „Što su Sveta braća biskupu Strossmayeru“. Tumačeći kako je ovoj temi pristupila s filološkog aspekta, dr. Lukić istaknula je kako je biskup Strossmayer bio glavni akter obnove ćirilometodske baštine u 19. stoljeću. Strossmayer je svoja nastojanja usmjerio u jedinstvo Istoka i Zapada te je pomagao u svakom radu koji je tome smjerao. Ćirilometodsku baštinu Strossmayer je, između ostaloga, tematizirao u svojim brojnim korespondencijama jer je sam bio nasljednik na drevnoj Metodskoj stolici koja se vezala uz Srijemsku biskupiju. U prilog biskupove borbe za ćirilometodsku baštinu, sam je inicirao da se svečana misa posvete katedrale održi na staroslavenskom jeziku. Prof. Lukić istaknula je kako je Strossmayer posebice jezik, promatrao kao najveći Božji dar, ogledalo u kojem se očituje bitnost naroda, blagajna sveg narodnog bogatstva.
Predavanje pod nazivom „Kulturno-politički aspekti Strossmayerove ćirilometodske baštine“ održali su izv. prof. dr. Vladimir Dugalić te dipl. theol. Sanja Matičić. Prof. Dugalić se u prvom dijelu izlaganja osvrnuo na povijesni kontekst dolaska braće Ćirila i Metoda u ove krajeve. Zatim je govorio o tome kako ćirilometodska baština pruža temelj jačanju europskog narodnog identiteta. Tako je Strossmayer u svojim putopisima iz čak 1860-ih pisao o mogućim ratovima koje će pokrenuti njemačko carstvo, te o prijetnji koja je dolazila mađarizacijom te je naglašavao kako su upravo u ćirilometodskoj baštini Slaveni pronalazili taj temelj koji im je svjedočio o tome da su jednako vrijedni i izjednačeni s ostalim narodima u Europi.
Biskupu je bilo jasno kako Europa može opstati jedino ako je ujedinjena, kao prvo, u kršćanskoj vjeri te kao drugo, ako su narodi u njoj ravnopravni, a temelj za očuvanje europskog identiteta je ujedinjenost pod ćirilometodskom baštinom. Biskup Strossmayer je Ćirila i Metoda smatrao evangelizatorima panonskih Slavena, a same Slavene spasiteljima kršćanstva. U konačnici, staroslavenski jezik i ćirilometodska baština je ono na čemu se slavensko jedinstvo treba temeljiti, rekla je dipl. theol. Matičić.
Mr. Tadija Crnjak održao je predavanje „Strossmayer i njegovo južnoslavenstvo“. Istaknuo je Strossmayerovu svestranost u svim područjima tadašnjeg društvenog, političkog i crkvenog života. Strossmayerovo jugoslavenstvo ima više dimenzija, poput njegovog naglaska da hrvatski jezik pripada skupini slavenskih jezika, a južnoslavenstvo je gradio na činjenici da su se svi slavenski narodi htjeli izgradili na temeljima borbe protiv neprijatelja, Mađara i Nijemaca, ali i ostalih. Strossmayerovo južnoslavenstvo, ali i Račkoga nema dosta dodirnih točaka s jugoslavenstvom 20. stoljeća, nego se bitno razlikovalo.