Bogojavljenje je blagdan stariji od Božića, otajstvo Božje objave svim narodima i otajstvo vjere u kojem Crkva prepoznaje Boga koji se objavljuje i čovjeka koji ga traži, rekao je nadbiskup.

„Bog ne ostaje skriven u obećanjima i proročanstvima, nego ulazi u povijest, u konkretnost ljudskog života, u slabost i siromaštvo djeteta. Bog se ne objavljuje samo nekolicini izabranih, nego svima: poganima i Židovima, učenima i neukima, onima koji vjeruju i onima koji traže Boga. Mudraci s Istoka postaju slika cijelog čovječanstva na putu prema Bogu“, poručio je.

Zvijezda koja je zasjala na nebu pri Isusovu rođenju nije samo astronomski znak, nego slika svjetla koje Bog stvara u tami ljudskog života, istaknuo je nadbiskup.

„U noći našega postojanja, u trenucima zbunjenosti, gubitaka, grijeha i lutanja, Bog nam daje znak. Život bez Krista često nalikuje noći: u njoj se teško snalazimo, gubimo orijentaciju i zalutamo. Upravo u takvoj noći Bog progovara i poziva nas da ne ostanemo u tami, nego da krenemo prema svjetlu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

To svjetlo, zvijezda u noći našega života, znači mudrost, rekao je nadbiskup. „Biblijska mudrost nije isto što i učenost, snalažljivost ili inteligencija kakvu cijenimo u svijetu. Mudrost se rađa u srcu, ne prvenstveno iz čovjekova napora, nego iz odnosa s Bogom“, naglasio je.

„Mudrost o kojoj govori Sveto pismo Božji je dar, plod koji sazrijeva slušanjem Božje riječi, životom u savezu s Bogom i otvorenošću Duhu Svetome. U knjigama mudrosti Staroga zavjeta mudrost je prikazana kao osoba koja poziva čovjeka da izabere život, da ne ide putem oholosti, nasilja i privida, nego putem pravednosti, poniznosti i vjernosti. Zato mudrost ima moralnu i duhovnu dimenziju: očituje se u ispravnom razmišljanju i u ispravnom življenju. Biblijski mudar čovjek nije onaj koji sve zna, nego onaj koji zna da pripada Bogu Stvoritelju, zna gdje mu je oslonac i kome povjerava svoj život. Ta mudrost oblikuje savjest, vodi odluke i usmjerava slobodu prema dobru“, poručio je nadbiskup.

U tom smislu mudrost srca znači sposobnost slušanja Boga i vlastite savjesti.

„To je sposobnost razlučivanja, prepoznavanja onoga što dolazi od Boga i onoga što dolazi od lažnog sjaja svijeta. Mudrost koju Bog daruje pomaže nam razlikovati istinu od laži, trajno od prolaznoga, život od onoga što prividno obećava život. Uči nas prepoznati Božje djelovanje ondje gdje ga možda ne bismo očekivali: u slabosti, križu i jednostavnosti“, rekao je mons. Zgrablić.

Za kršćanina mudrost ima lice i ime. Sveti Pavao kaže da je Krist „Božja mudrost“ (1 Kor 1,24). U Isusu biblijska mudrost postaje vidljiva, utjelovljena i dohvatljiva. Biti mudar u biblijskom smislu znači oblikovati život po Kristu, dopustiti Kristu da misli i osjeća u nama, da prosvjetljuje naše odluke, gleda našim očima, govori našim ustima, djeluje po našim rukama i ljubi našim srcem, rekao je nadbiskup.

No zbog grijeha, straha, taštine, lažne sigurnosti i kompromisa često ne uspijevamo vidjeti sebe, druge ni Boga.

„Takvo srce, umjesto mudrosti, prihvaća privid kao istinu, sjaj koji vara i moć koja zavodi. Blagdan Bogojavljenja poziv je na razotkrivanje, na put vjere mudraca iz Evanđelja. Hod u vjeri znači izlazak iz navika, udobnosti i zatvorenosti u vlastite sigurnosti. Nije dovoljno samo čuti vijest o Isusovu rođenju i ugledati zvijezdu – potrebno je krenuti za njom“, istaknuo je nadbiskup, dodavši da put vjere vodi mudrace u Jeruzalem, u grad Svetoga pisma.

„Naša iskustva, osjećaji i nutarnji poticaji trebaju biti pročišćeni Božjom riječju koja otkriva gdje se rađa Spasitelj. No Pisma nisu dovoljna ako ostanu samo informacija. Pismoznanci su znali gdje će se Krist roditi, ali nisu krenuli prema Betlehemu jer je njihova vjera bila kruta i samodostatna. Herod je čuo istinu, ali se uznemirio jer je osjetio prijetnju svojoj moći“, upozorio je mons. Zgrablić.

Pozvao je na budnost da i sami ne ostanemo pismoznanci: „da znamo, ali ne živimo; slušamo, ali ne krećemo. Herodi našega vremena, u nama i oko nas, uznemiruju se pred Kristom jer On razotkriva lažne sigurnosti i poziva na obraćenje. No tko poput mudraca posluša Pisma i krene dalje, doživjet će da zasja zvijezda mudrosti, ispuni ga radošću i vodi prema mjestu gdje se rodio Spasitelj“, poručio je.

Srednjovjekovni mistik Meister Eckhart poklonstvo mudraca naziva „Božićem duše“. „Taj Božić ne događa se odjednom, bez traženja i hoda. Rađa se u našoj nesigurnosti, sumnjama i duhovnoj krhkosti, u putu vjere. Zvijezda vjere nekad jasno svijetli, a nekad se gubi iz našega vidokruga, ali se uvijek ponovno pojavljuje onima koji ne odustaju od traženja“, rekao je nadbiskup.

Razmatrajući poklonstvo mudraca Djetetu, mons. Zgrablić je istaknuo da je klanjanje duboki, nutarnji čin vjere. „Pasti ničice znači priznati istinu o Bogu i o sebi: Bog nije dodatak našem životu, usputna pomoć ni ukras naših planova, nego temelj svega što jesmo i što imamo“, rekao je.

Riječ adoracija dolazi od latinskoga ad os (oris), što znači „prema ustima“, gesta približavanja i bliskosti. „Adorirati znači približiti se, biti sasvim blizu, gotovo u dahu drugoga. Tek iz takvog klanjanja rađa se darivanje“, rekao je nadbiskup, dodavši da se u klanjanju Bogu čovjek spontano otvara i predaje ono što ima i što jest.

„Klanjanje je središnji čin Bogojavljenja. Bog se objavljuje, a čovjek odgovara klanjanjem i prinosom darova. U tom činu mudraci priznaju da su pronašli ono što su tražili. Poklonstvo je vrhunac puta vjere – trenutak u kojem srce nalazi svoj dom“, poručio je.

Zlato, tamjan i smirna predstavljaju cjeloviti dar čovjeka Bogu. „Zlato znači predati Isusu svoj život, slobodu i odluke. Tamjan je znak molitve, hvale i zahvaljivanja – priznanje Božjeg božanstva. Smirna govori o patnji, ranjenosti i smrti – donijeti Isusu svoju krhkost i grešnost, sve što treba iscjeljenje“, pojasnio je mons. Zgrablić.

Poželio je da Bogojavljenje potakne vjernike da i sami krenu putem mudraca. Povratak mudraca drugim putem znači da susret s Kristom mijenja čovjeka – drugi put znači obraćenje i novi način razmišljanja.

Na Bogojavljenje je započela i Devetnica sv. Stošiji, zaštitnici Zadarske nadbiskupije. Nadbiskup je poželio da vjernike vodi zvijezda vjere koja je vodila i sv. Stošiju u noćima života, prema Kristu koji je postao Bog s nama, da im daruje mudrost i radost.

Na početku mise nadbiskup je poškropio puk blagoslovljenom vodom koju je katedralni župnik Josip Radojica Pinčić blagoslovio na večernjoj misi uoči svetkovine Bogojavljenja.