Zadar: Predstavljena knjiga „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca"

Zadar, (IKA) – Knjigu „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca2 autora mons. dr. Jurja Batelje u svečanoj dvorani na Sveučilištu u Zadru u srijedu 7. veljače predstavili su umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović, prof. dr. Neda Aberle i autor dr. Batelja.
„U knjizi dr. Batelja prikazuje odnos Stepinca prema komunističkoj državi i odnos komunističkog sustava prema njemu. U tom sustavu Stepinac je vjerno pratio svoj narod na njegovom križnom putu i dorastao do sveca i mučenika. Istina u Hrvatskoj nije nepoznata, nego nepriznata, nema pravo koje bi trebala imati”, upozorio je mons. Bogović, istaknuvši da bi po zagovoru Stepinca trebalo provesti delažaciju hrvatske povijesti. „Batelja je jedan od delažatora. U tome nam pomaže i papa Franjo time što je razgovor dignut na višu razinu, ne samo vjersku, nego i znanstvenu. Time se jača obostrani doseg istine. Stepinac je veći čim ga bolje upoznaš”, poručio je mons. Bogović, istaknuvši da u hrvatskom narodu „nema boljeg svjedoka kako se treba postaviti prema raznim ideološkim i političkim nastranostima. Teško je naći i u Europi čovjeka kojeg bismo u onim turbulentnim godinama vidjeli ispred Stepinca”.
Dr. Aberle rekla je da je život Stepinca bio određen za likvidaciju. Izbjegao je nekoliko atentata, a kad to nije uspjelo, na montiranom procesu učinili su pravno ubojstvo nevinog čovjeka. Za petogodišnjeg zatočeništva u Lepoglavi njegovo zdravstveno stanje bilo je zadovoljavajuće. Pretpostavlja se da je kardinal zadnje godine u Lepoglavi bio diskretno radioaktivno ozračen. Zbog toga se kasnije razvila bolest policitemija rubra vera. Komunisti su trovali kardinala teškim metalima te je počeo pobolijevati po dolasku u Krašić: nesanica, glavobolja, bolovi u nogama i trbuhu, loš apetit, kašalj itd. Počele su djelovati nuspojave trovanja teškim metalima i došlo je do simptoma multiorganskog zatajenja. U Krašiću su mu istočili 36 litara krvi. „Smrt kardinala Stepinca bila je polagana, bolna, vrlo mučna. Umirao je jako polako, tri dana je trajala smrtna agonija. Prema službenom nalazu, kardinal je umro od embolije plućnih vena. No medicinska analiza pokazuje da ta službena dijagnoza nije točna”, rekla je dr. Aberle. Analiza kostiju kardinala pokazala je visoke koncentracije antimona, kroma, karnija, arsena i olova, jakih kardiotoksičnih agensa. Koncentracija olova u kostima bila je 23 puta veća od normalne vrijednosti, koncentracija kroma 22 puta veća od normalne, antimona 19 puta povećana, karmija 13 puta veća, a arsena četiri puta veća od normalnih vrijednosti. „To potvrđuje da je Stepinac bio trovan i da je njegova smrt mučenička. Možemo reći da su to nepobitni dokazi da je kardinal trovan. Izvršene su dodatne analize stručnjaka iz Instituta Ruđer Bošković. Analiziralo se tlo, voda, lijes, da ne bi bili vanjski čimbenici koji utječu na te koncentracije. I ti su nalazi bili normalnih vrijednosti. Smrt kardinala Stepinca, na temelju kliničke slike i obdukcijskog nalaza, nije bila nagla, kako je službeno navedeno, nego je bila uslijed multiorganskog zatajenja, uz osnovnu bolest policitemiju rubra veru, koja je bila dugotrajna, mučna i polagana. Oni koji su mu slomili tijelo, mislili su da će prikriti svoj zločin. Ali mrtve kardinalove kosti potvrđuju i poručuju da je mučeničku smrt podnio za Katoličku Crkvu i za vjernost dragom Bogu”, poručila je dr. Aberle.
Dr. Batelja je zahvalio vrhunskim stručnjacima iz Italije, SAD-a, Toronta, Zagreba, autoritetima iz toksikologije i drugih medicinskih znanosti, koji su dorađivali ono što je mons. Batelja napisao kao temeljni tekst, povezujući činjenice povijesnih izvora. Svi ti dokumenti predstavljeni su i obrađeni u poziciji za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca. Podsjetio je i kako je tzv. đavolji odvjetnik nastojao da Stepinčeva kauza ne prođe kao mučenička, premda su u Kongregaciji za svece svih sedam članova komisije glasovali u prilog mučeništva. Prelat je opet bio nezadovoljan pa je imenovao novu komisiju u kojoj su bila trojica novih članova. I ta su trojica glasala u prilog mučeništva. „To je jedna od rijetkih kauza u povijesti da je imala dvije provjere”, istaknuo je mons. Batelja.
„Kardinal Franjo Kuharić na Stepinčevo je rekao: ‘Stepinčevim mrtvim tijelom postala je jača zemlja u kojoj on počiva’. To osjećamo i zato idemo hrabro i odvažno za svime što je Stepincu bilo sveto, veliko i za što je položio svoj život. Znao je da samo u slobodnom narodu može biti slobodna i Katolička Crkva. Prvotno je, dakle, teološki razlog. Zbog te vjernosti komunisti su na obdukciji u kardinalove vene uštrcali dvanaest litara karbolne kiseline i formalina. Nije nađen zapisnik s obdukcije, oni to zovu balzamiranje. Kasnije su rekli konzervacija, a radilo se o potpunom uništenju mrtvog Stepinčevog tijela”, rekao je mons. Batelja, poručivši: „Stojimo pred svjedočanstvom koje, poučeno Kristovom ljubavlju s križa, danas preko nas želi tu ljubav učiniti djelatnom u našem vremenu i društvu. U suživljenosti s Kristovom patnjom i križem, moguće je u životu i društvu podnositi sve nepravde koje nam se nanose, ali i sačuvati prizemnost duha, da se sačuva Kristovo ime na ovoj zemlji i u ovoj zemlji, s čijom ljubavlju se ne trguje, nego ako treba, za nju se ide i u smrt”. Mons. Batelja rekao je da je u Zadru u župi Srca Isusova na Voštarnici bila prva javna tribina o Stepincu održana u hrvatskom narodu, a u Zadru je i prva crkva u Hrvatskoj posvećena bl. Alojziju, te je nadbiskupu Puljiću darovao Stepinčev misal s misnim tekstovima.
Nazočnima se obratio i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Istaknuo je da je Stepinac živio otajstvo patnje koju je prihvatio poput Krista, svjestan da patnjom sudjeluje u spasenju svijeta. „Zahvalni smo za tog Božjeg viteza koji je bio jasan i glasan. S kakvim je ponosom trpio za Crkvu i svoj narod. Branio je Božja prava i ljudsko dostojanstvo”, rekao je nadbiskup, podsjetivši da je ovoga listopada 20. obljetnica kako je sv. Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. g. Stepinca proglasio blaženim. To je datum kad se Stepinac branio pred komunističkim sudom u Zagrebu 1946. g., kad je osudio komunizam i najavio njegov kraj. Rekao je: ‘Volim umrijeti, nego im i za čas dati dojam da Crkva popušta. I to radi kukavnog zdravlja jednog biskupa’. Nadbiskup je ponovio Wojtyline riječi kako je u liku Stepinca sažeta „cijela tragedija koja je pogodila Europu 20. st., obilježenu velikim zlima fašizma, nacizma i komunizma”.
Na predstavljanju je sudjelovala i Claudia Stahl, njemačka sutkinja koja je posvjedočila da je po zagovoru bl. Stepinca položila sudački ispit. Zalaže se da se Stepinca proglasi zaštitnikom sudaca i odvjetnika, kako bi suci sudili neovisno, zastupali samo istinu i pravednost. Mons. Puljić zahvalio je Stahl na svjedočanstvu, rekavši: „To nas veseli, da Stepinac nije samo naš svetac, naš mučenik. On je zaista sveeuropski i katolički svetac”.
Dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, zahvalila je dr. Batelji na njegovoj zadivljujućoj posvećenosti u rukopisima i građi koju dokumentirano iznosi, rekavši „da nas to učvršćuje u stavu da je istina jača kad je glasna. Naučili ste nas da, kad su putevi do istine bremeniti, tanki, nećemo se sklanjati s nje, nego živjeti po načelu podijeljene odgovornosti, jer je živa riječ najplodnosnija”. U glazbenom dijelu večeri sudjelovao je Zbor Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar.