Istina je prava novost.

Sarajevo: Na KBF-u održan znanstveni simpozij o umjetnoj inteligenciji

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održan je u srijedu 18. i četvrtak 19. studenoga međunarodni znanstveni simpozij „Čovjek – Imago Dei – u doba algoritma: Crkveno učiteljstvo pred izazovom umjetne inteligencije”, objavljeno je na mrežnoj stranici fakulteta.

Tijekom dvodnevnoga programa održano je osam izlaganja u kojima su iz teološke, filozofske, pravne, komunikološke i psihološke perspektive razmotrene mogućnosti i rizici razvoja umjetne inteligencije. Posebna pozornost posvećena je ljudskom dostojanstvu, slobodi, savjesti i odgovornosti te očuvanju autentičnih odnosa u digitalnom okruženju. Program, koji je moderirao prof. dr. sc. Pavle Mijović, obuhvatio je i rasprave nakon tematskih cjelina te završnu diskusiju.

Prvi dan simpozija započeo je izlaganjem izv. prof. dr. sc. Ane Jeličić s Fakulteta za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu i Centra za etiku digitalne komunikacije i algoretiku pri splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. U predavanju „‘U početku bijaše Podatak’: Jezični modeli i kriza komunikacije” razmotrila je promjene komunikacijskih navika u okolnostima sve raširenije uporabe umjetne inteligencije. Doc. dr. sc. Mirza Hebib s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održao je izlaganje „Između regulatornog kašnjenja i obrazovne prilagodbe: umjetna inteligencija, pravni okvir i pravno obrazovanje u Bosni i Hercegovini”. Polazeći od sve šire primjene umjetne inteligencije, razmotrio je odnos njezina razvojnog potencijala, mogućih šteta i potrebe za pravnim i etičkim nadzorom.

Dr. sc. Vili Radman, OFM, u izlaganju „Transhumanizam i kršćanska antropologija: Biti čovjek u doba umjetne inteligencije?” pristupio je transhumanizmu kao širem civilizacijskom procesu te, među ostalim, prikazao kako se logika učinkovitosti prenosi sa strojeva na društvene sustave, a zatim i na čovjeka. Dr. Radman je naglasio da odgovor na tehnološke izazove nije jednostavno odbacivanje napretka, nego oblikovanje društva u kojem tehnologija pridonosi ostvarenju osobe. Završno je pitanje preusmjerio s nastojanja da se samo „ostane čovjek” na promišljanje o tome kako u suvremenim okolnostima biti čovjek u punini

Drugi dan simpozija otvorila je Tea Vuglec Mijović, lic. theol., s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izlaganjem „Od enciklike Rerum novarum do digitalne revolucije: Kontinuirana skrb Crkve za ljudsko dostojanstvo”. Predstavila je razvoj društvenoga nauka Crkve u suočavanju s promjenama modernoga društva, povezujući pitanja industrijalizacije, radničkih prava i društvene pravednosti s izazovima digitalnog doba. Prof. dr. sc. Suzana Vuletić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održala je izlaganje „Čovjek pred algoritmom: Savjest, moralno razlučivanje i izazovi algoretike”. Polazeći od kršćanskog razumijevanja čovjeka kao jedinstva tijela i duha, propitala je mogućnost svođenja osobe na skup podataka i sustav koji se neprestano nadograđuje i optimizira.

Prof. dr. sc. Niko Ikić, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, govorio je o temi „Odnos virtualnog i sakramentalnog – vrijedi li digitalno u sakramentalnom?”. Razmotrio je pozitivne mogućnosti umjetne inteligencije, od znanstvenog istraživanja i obrade podataka do pomoći u navještaju, ali i rizike manipulacije, dezinformiranja, narušavanja privatnosti i tehnološke ovisnosti.  Izv. prof. dr. sc. Denis Barić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je izlaganje „Kateheza i navještaj vjere u doba umjetne inteligencije”. Digitalnu kulturu predstavio je kao životno okruženje u kojem suvremeni čovjek stječe znanje, oblikuje identitet, uspostavlja odnose i traži smisao., naglasivši da takve promjene zahvaćaju i načine na koje osoba upoznaje, razumije i živi vjeru.

Završno izlaganje „Odgoj za ljudskost pred ekranom: Utjecaj UI na kognitivni razvoj i emocionalnu inteligenciju” održala je psihologinja i psihoterapeutkinja dr. sc. Ankica Baković. Polazeći od neuroplastičnosti, sposobnosti mozga da se mijenja pod utjecajem iskustva, učenja i okoline, istaknula je odgovornost odraslih za iskustva koja prevladavaju u djetetovu odrastanju. Razvoj mozga pritom je prikazala kao istodobno biološki, emocionalni i socijalni proces. Baković je naglasila da učenje nije samo dolazak do točnog odgovora, nego uključuje pokušaje, pogreške, frustraciju i postupno samostalno zaključivanje. Umjetna inteligencija može ponuditi primjere i olakšati pristup znanju, ali je upozorila na razliku između takve podrške i prepuštanja cijeloga misaonog zadatka tehnologiji, što je objasnila pojmom kognitivnog rasterećenja, objavljeno je na mrežnoj stranici Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.