Na završnoj konferenciji za novinare predstavio ju je predsjednik Konferencije nadbiskup Franz Lackner, istaknuvši da izmijenjeni Statut treba odobriti Dikasterij za biskupe.

Prema važećim odredbama, generalni tajnik mora biti svećenik. Biskupi su već odlučili ukinuti taj uvjet, a nadbiskup Lackner naglasio je da nemaju načelnih primjedbi na to da tu dužnost obnašaju žene. Dodao je da je rad na izmjeni propisa trebao započeti ranije.

Za novoga generalnog tajnika izabran je vlč. Simon Weyringer (46), svećenik Salzburške nadbiskupije i predavač na Sveučilištu u Salzburgu te Papinskoj visokoj školi u Heiligenkreuzu. Dužnost preuzima 1. prosinca. Naslijedit će vlč. Petera Schipku, koji 30. studenoga na vlastiti zahtjev odlazi s dužnosti te nastavlja rad kao nastavnik na Crkvenoj pedagoškoj visokoj školi Beč/Donja Austrija.

Nadbiskup Lackner zahvalio je vlč. Schipki za dugogodišnji rad, istaknuvši njegovu teološku i pravnu stručnost te predanost služenju Crkvi i društvu.

Austrijski biskupi prvi su put donijeli okvirni pravilnik o uporabi umjetne inteligencije u Crkvi i njezinim ustanovama. Dokument se temelji na kršćanskom poimanju čovjeka, njegovu nepovredivom dostojanstvu i slobodi.

„Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku i osnaživati ga u njegovoj odgovornosti, a ne zamijeniti ga“, istaknuli su biskupi. U naviještanju Evanđelja, liturgiji i pastoralu tehnologija smije imati isključivo pomoćnu ulogu. Ne smije zamijeniti osobne susrete, pastoralne razgovore, zajedništvo ni vjerske obrede.

Ponovno su izrazili protivljenje potpomognutom samoubojstvu, naglasivši da ono nije i neće biti prihvatljiv način okončanja života. Sa zabrinutošću primjećuju da se, gotovo pet godina nakon stupanja na snagu austrijskog zakona kojim je uređeno to pitanje, sve češće predstavlja kao mogućnost osiguravanja dostojanstvene smrti.

Istaknuli su važnost hospicijske i palijativne skrbi u ublažavanju patnje i pružanju pomoći osobama na kraju života. Upozorili su i na opasnost da se starost smatra bolešću te na društveni pritisak kojemu mogu biti izložene starije osobe i one kojima je potrebna skrb.

„Starost nije bolest, potpomognuto samoubojstvo nije terapija, a okončanje života ne spada u zadaće liječnika“, poručili su. Podsjetili su da katoličke ustanove ne pružaju pomoć pri počinjenju samoubojstva.

Nadbiskup Lackner naglasio je da bi se Crkva trebala još snažnije zauzeti za praćenje starijih, bolesnih i umirućih osoba. Istaknuo je da ne osuđuje ljude koji priželjkuju smrt, nego želi potaknuti veću spremnost na pomaganje osobama u teškim životnim okolnostima.

Biskupi su kritizirali i planirane izmjene sustava socijalne pomoći koje bi mogle pogoršati položaj obitelji s više djece. Prema njihovoj ocjeni, te bi obitelji osobito pogodilo predviđeno smanjivanje iznosa naknade za svako sljedeće dijete.

Izrazili su protivljenje planu prema kojemu djeca iz obitelji koje primaju socijalnu pomoć ne bi imala pravo na karticu kojom se financijski podupire sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima i aktivnostima u slobodno vrijeme.

Podsjetili su da svako dijete ima jednaku vrijednost te da ne smije biti diskriminirano zbog materijalnih prilika svoje obitelji. Nadbiskup Lackner upozorio je na gospodarsku nesigurnost mladih i obitelji, koja može utjecati na odluke o rađanju djece, osobito u okolnostima povijesno niske stope nataliteta u Austriji.

„Važno je dovesti proračun u red, ali to se ne može učiniti na štetu ljudi u potrebi i velikih obitelji“, naglašeno je.

U povodu klimatske konferencije UN-a COP31 u Turskoj biskupi su pozvali na što skorije donošenje austrijskog zakona o zaštiti klime. Pozdravili su cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2040. godine te zatražili konkretne mjere, uključujući postupno smanjivanje subvencija za fosilna goriva uz uvažavanje socijalnih prilika građana.

Zauzeli su se za provedbu Pariškog sporazuma te veću financijsku i tehnološku potporu siromašnijim državama globalnog juga. Naglasili su da se gospodarska preobrazba mora provoditi na socijalno pravedan način.

Katolička Crkva u Austriji također poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jedan je od ciljeva smanjiti emisije ugljikova dioksida za 60 posto do 2030. godine. Tome pridonose ulaganja u fotonaponske sustave, uštedu energije i zamjenu sustava grijanja na fosilna goriva. Nadbiskup Lackner istaknuo je i „klimatske oaze“ koje Caritas osniva u župama, prenosi KTA pozivajući se na KAI.