Temu je osmislilo povjerenstvo teološkog kolokvija, a obradili su je i izložili profesorice i profesori, koji su članovi Hrvatske sekcije Društva. U uvodu u rad kolokvija, predsjednica Hrvatske sekcije prof. dr. sc. Ana Thea Filipović istaknula je da je povod temi slavlje 1700. obljetnice održavanja prvog ekumenskog koncila u Niceji 325. godine. Taj je koncil definirao ispovijest vjere u Kristovu istobitnost s Ocem služeći se pojmovima helenističke filozofije kako bi izrazio biblijsku vjeru u Kristovo božanstvo govorom svoga vremena. Značenje ove obljetnice razvidno je i iz dokumenta „Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj. 1700. obljetnica Ekumenskog koncila u Niceji 325.-2025.“ koji je početkom travnja ove godine objavila Međunarodna teološka komisija, a koji je u međuvremenu preveden i na hrvatski jezik, istaknula je dr. Filipović. 

Profesorice na Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Andrea Filić i izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić u izlaganju o temi „Nicejski koncil i Nicejsko vjerovanje u povijesnom kontekstu“ govorile su o novijim istraživanjima o Nicejskom koncilu i Nicejskom vjerovanju. Ta istraživanja revidiraju dosadašnju percepciju tog Koncila i njegovih aktera te bacaju novo svjetlo na njegovo značenje u kontekstu slavljenja i ispovijedanja vjere zajednicâ, doktrinarnih rasprava kao i odnosa Crkve i države u vrijeme cara Konstantina I. Velikog, istaknule su predavačice.

U drugom izlaganju, naslovljenom „Filozofska pozadina nicejske dogme i aktualnost nicejske hermeneutike za kršćansko vjerovanje“, prof. dr. sc. Stjepan Kušar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta izložio je filozofske pojmove koji pojašnjavaju razliku između arijanskog subordinacionizma i nicejskog izraza homooúsios, kojim se označava da je Isus rođen iz Očeve biti i istobitan s Ocem te se osvrnuo i na srednjoplatonski henoteizam kao i na gnozu i hermetizam. U završnom dijelu izlaganja došla je do izražaja činjenica da razjašnjavanje pojmova značajno utječe na razumijevanje vjere i poimanja Boga, u kojemu je na Nicejskom koncilu naglasak stavljen na čovjekovo udioništvo u Božjem životu po Kristu, koje se izražava pojmom spasenja.

Izv. prof. dr. sc. Branko Murić s Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izlagao je o temi „Odnos partikularnosti i univerzalnosti Crkve: implikacije Nicejskog koncila za sinodalnu ekleziologiju“. Predavač je govorio o postojanju različitih simbola vjere u pojedinim mjesnim Crkvama kao i povezanosti ispovijedanja i slavljenja vjere odnosno usidrenosti razumijevanja vjere u praksi vjere zajednice. Odnos partikularnosti i univerzalnosti očituje se upravo u događaju koncila koji je išao za usuglašavanjem cijele Crkve oko toga što je autentičan izraz kršćanske vjere, u čemu se prepoznaje sinodalnost, koja obilježava i aktualni trenutak Crkve, istaknuo je, među ostalim, predavač. 

Doc. dr. sc. Nenad Palac s Katedre religijske pedagogije i katehetike Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu aktualizirao je sadržaj Nicejskog vjerovanja kroz temu „Kristološki nauk u popularnoj kulturi – na primjeru televizijskog serijala Izabrani“ redatelja Dallasa Jenkinsa, koji se prikazuje od 2017., a do sada ga je pogledalo 280 milijuna gledatelja iz 175 zemalja te je preveden na više od 75 jezika svijeta. Serijal, financiran velikim dijelom sredstvima gledatelja, stavlja naglasak na Isusovo čovještvo i zamišljanje Isusa i njegovih učenika u današnjim situacijama, promatranim iz kuta američke kulture, što ujedno predstavlja i ograničenje serijala. Predavač je analizirao prve četiri sezone koje se sastoje od 32 epizode serijala „Izabrani“ metodom kvalitativne analiza sadržaja pri čemu se usredotočio na dva tematska okvira prikaza Isusova lika: Isusa kao čovjeka i Isusa kao Boga. U zaključku je istaknuo pozitivne strane serijala kao i njegova ograničenja, na koja treba obratiti pozornost unatoč tome što je serijal u katoličkim krugovima uglavnom dobro prihvaćen. Nakon predavanja uslijedio je rad u skupinama, izvijestili su iz Hrvatske sekcije Europskog društva za katoličku teologiju.