Suslužili su upravitelj Grkokatoličkog sjemeništa i zagrebački župnik o. Daniel Vranešić, žumberački dekan i ravnatelj eparhijskog Caritasa o. Nenad Krajačić te brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni. Liturgiju su pjevala tri zbora: Ćirilo-Metodov kor u mješovitom i muškom sastavu te zbor mladih, a sukladno drevnoj tradiciji đakoni su pjevali evanđelje na grčkom, crkvenoslavenskom i hrvatskom jeziku. U homiliji je vladika Stipić ocrtao bitne momente u životu dvojice velikih crkvenih misionara, zaštitnika Europe i prosvjetitelja slavenskih naroda, istaknuvši bitne dimenzije njihova djelovanja. Posebno je istaknuo eklezijalni model djelovanja svete braće Ćirila i Metoda. „Njihov rad ne možemo promatrati izvan eklezijalnog konteksta. Oni su bili dio Crkve, poslani od Crkve i njihovi učenici u prvom redu prihvaćali su Krista i postajali Crkvom, odnosno mističnim Tijelom Kristovim. Budući da su osnivali partikularne zajednice i lokalne Crkve, razvili su novi eklezijalni princip, kojega prepoznajemo u tri elementa sinodalnog hoda današnje Crkve: zajedništvu, poslanju i sudjelovanju. O njima govori papa Franjo jer u sebi ocrtavaju drevni model Crkve prvog tisućljeća koji su živjeli i zastupali i sami slavenski apostoli Ćiril i Metod. Zajedništvo i poslanje mogli bi ostati pomalo apstraktni pojmovi ako se ne njeguje crkvena praksa koja izražava konkretnost sinodalnosti na svakom koraku hoda i djelovanja, promičući stvarno uključivanje svih i svakoga – kako ističe Papa – dodajući da je sinoda doista korisna ako postane živi izraz Crkve, djelovanja obilježenog istinskim sudjelovanjem“, naglasio je vladika Stipić.

„Naša Križevačka eparhija odličan je primjer ćirilometodske crkvenosti. Više naroda i tri liturgijske tradicije našeg bizantskog obreda sa svojim duhom i mentalitetom bizantske Crkve, protkani staroslavenskom baštinom i istočnom monaškom tradicijom, a u punom zajedništvu s Rimskom Crkvom, prikazuju izvrstan model Crkve gdje se nedostaci nadopunjuju uzajamnim djelovanjem Duha Svetoga, kulture i crkvene predaje. U ovome se ogleda i ekumenski karakter svete braće koji su raskrinkali bilo kakav oblik primitivnih zatvaranja u svoj jezični društveni ili kulturni krug. Oni su shvatili da je Kristovo evanđelje ponuđeno svim narodima te su ga preobilno cijelog svojega života svima dijelili, neumorno i unatoč protivljenjima, na što Krist upravo poziva sve nas“, zaključio je biskup Stipić, naglasivši da kada živiš za nebesko, ne zaustavlja te zemaljsko. Na kraju liturgije vladika Stipić je blagoslovio liturgijski pribor za podjeljivanje bolesničkog pomazanja i mirstvovanje. Ujedno je poslije bogoslužja u dvorani Grkokatoličkog sjemeništa vladika Stipić otvorio izložbu ikona autorice Mirjane Nikolić.