Nakon uvodne molitve koju je osmislila i predmolila splitska vjeroučiteljica Marija Bašić skup je počeo pozdravnim govorom organizatora i domaćina mr. sc. Josipa Periša, predsjednika Programsko-organizacijskog odbora Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Upućujući na rezultate ankete provedene među 27 000 učenika o temi njihovog iskustva u online nastavi, predstojnik je uputio na činjenicu kako učenici školu ne shvaćaju samo kao mjesto usvajanja znanja i vještina već i mjesto druženja, kontakta i međusobnog obogaćivanja. Stoga je, prema njegovim riječima, izgovorena i pisana riječ kao i razvijanje govornih kompetencija, itekako važno za katehetski i vjeroučiteljski poziv koji na poseban način odgaja i oblikuje djecu i mlade.

Pozdravnim govorom sudionicima Škole obratila se i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Pohvalivši teme i predavače ravnateljica je istaknula njihovu aktualnost i relevantnost u situaciji kada već treću školsku godinu koristimo digitalne platforme za održavanje nastave u vremenu pandemije.

Uime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Njegovo obraćanje išlo je u smjeru promišljanja o rastu bliskosti usporedno s rastom međusobne udaljenosti.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u svom je pozdravu posebno istaknuo da su vjeroučiteljice i vjeroučitelji često „teološki pioniri“, koji po prvi put – u susretu s učenicima – otkrivaju velikodušna prostranstva Riječi Božje, izvor svake vjerničke, ali i ljudske komunikacije. Dodao je i da ova Katehetska škola nije samo mjesto i vrijeme preporučene i očekivane permanentne formacije te osobnoga napredovanja, nego još više darovano mjesto i vrijeme blizine svih sudionika, predavača i organizatora ove Škole.

Nakon pozdravnih riječi organizatora uslijedilo je uvodno predavanje kojeg je pod naslovom „Kršćanstvo na pragu virtualnog kontinenta. Izazov za promišljanje i življenje vjere“ održao izv. prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Podsjetivši na povijesnu činjenicu inkulturacije kršćanstva u židovski i antički svijet, prof. Valković istaknuo je kako se kršćanska civilizacija ponovno nalazi pred izazovima ulaska u novu kulturu. Pri tome je istaknuo drugačije okolnosti te, citirajući papu Benedikta XVI., ovaj izazov nazvao novim virtualnim kontinentom. Ne nudeći gotova rješenja i recepte prof. Valković je svojim predavanjem pokušao pobuditi pitanja i otvoriti perspektive promišljanja na zadanu temu. Koristeći se podacima vezanim uz fenomen globalne proširenosti i prisutnosti suvremenih medija i virtualnog prostora na svim područjima života, predavač je podsjetio na riječi pape Benedikta koji proces globalizacije promatra kroz sve veći utjecaj medija kao konstitutivnih elementa međusobnih odnosa te društvenih, ekonomskih, političkih i religijskih procesa. Kroz prikaz početnih susreta religije i svijeta interneta, prof. Valković uputio je na prvi umreženi forum za rasprave o religijskim, etičkim i moralnim implikacijama ljudskog djelovanja. Pri tome je podsjetio na platformu Net.religion otvorenu još 1977. te web stranicu vatican.va preko koje je 1995. Katolička Crkva stupila u svijet interneta objavivši Papinu božićnu poruku. Predavač je naveo i objavu magazina Time u vidu digitalne platforme Jesus Online s desecima stranica s vjerskim temama kao i prvu međunarodnu konferenciju o odnosu religije i interneta održanu 2001. u Danskoj.

„Suvremeni mediji nisu samo sredstva komuniciranja, već jedan prostor sa mnoštvom ponuda i neprestanom potvrdom vlastitoga biti, postojati i biti prihvaćen od kruga prijatelja. Sama virtualnost se doživljava kao mogućnost sebe-ostvarenja s uvijek novim mogućnostima oblikovanja kroz neprestani proces konstrukcije i rekonstrukcije vlastitog identiteta“, istaknuo je prof. Valković.

Pri tome je istaknuo važnost odrednica virtualnih prostora‚ njihovu fluidnost ili odsustvo definiranih pripadnosti i čvrstih uporišta što se na koncu savršeno uklapa u postmodernu kulturu gdje sve postaje moguće. U tim prostorima nalazimo najrazličitije i nerijetko kontroverzne sadržaje, a lijepo i ružno, istinito i lažno, pozitivno i negativno, dobro i loše, ono što oplemenjuje i ono što razgrađuje stavljeno je jedno uz drugo, bez ikakvih naznaka hijerarhijske strukture ili nekih ljestvica prioriteta. Prema riječima predavača, upravo je to veliki izazov kršćanstvu koje se itekako mora kritički odnositi prema relativizaciji istine, autoriteta i Svetog. Upućujući na cyber religion, religion online i online religion kao pojmove koji govore o drugačijim mogućnostima doživljavanja vjere u kontekstu virtualnosti, prof. Valković spomenuo je i sve rašireniji pojam Cyber teologije. Pri tome je, na samom kraju predavanja, pozvao na potrebu dubljeg promišljanja o komunikacijskoj i antropološkoj dimenziji virtualnih prostora i komunikacije te činjenicu da današnjim mladima jako nedostaju iskustva fizičkog zajedništva i druženja.

Drugo predavanje pod nazivom „Kreativnost i jezik online“ održao je Miroslav Mićanović, književnik i pjesnik, voditelj Odsjeka zajedničkih poslova u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Mićanović je počeo predavanje konstatacijom kako se nalazimo u vremenu između biologije i kulture, kad nam se čini da postojeći svijet nestaje, a o našim životima i sudbinama odlučuje netko drugi te se teško snalazimo u takvom fragmentiranom i nepouzdanom svijetu. To sve upućuje na činjenicu kako ne bismo trebali biti u situaciji koja je ‘ili’ – ‘ili’, već se odlučujući za spasonosno ‘i’ odlučujemo za ono ‘i’ koje nam daje mogućnost rada i djelovanja. „Usprkos novim okolnostima pandemije i neizvjesnosti neka se pitanja i sumnje zapravo ponavljaju te je na nama da se odlučimo za očuvanje onoga jezika koji poznajemo, kojim se služimo i koji nama služi. Trebamo iskoristiti sve ono što nadolazi, što nam se događa, što tražimo, te se prepustiti pustolovini jezika koji imenuje neimenovano. Samo uz pomoć hrabrosti čitanja i pisanja možemo u igri oznake i označenoga dobiti mogućnost za našu kreativnost“, zaključio je Miroslav Mićanović.

Prijepodnevni program završen je zajedničkom tematskom raspravom u kojoj su gosti predavači odgovarali na brojna zanimljiva pitanja sudionika. Poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske škole nastavlja se iza 14 sati okruglim stolom o temi „Komunikacija na daljinu – što kažu psiholog, pedagog i edukacijski rehabilitator?“ u kojem će sudjelovati dipl. psiholog Hrvoje Maleković, dr. sc. Snježana Mališa s Hrvatskoga katolička sveučilišta te prof. dr. sc. Zrinjka Stančić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Katehetska ljetna škola održat će se i 31. kolovoza kroz dva tematska predavanja i nekoliko primjera dobre prakse na zadanu temu.