Započeo skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe

Opatija, (IKA) – “Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini” tema je pastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe, koji je započeo u utorak 1. listopada u hotelu “Adriatic” u Opatiji, u organizaciji Hrvatskoga dušobrizničkog ureda u Frankfurtu, misnim slavljem koje je predvodio predsjednik Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine dubrovački biskup Želimir Puljić u zajedništvu s pomoćnim vrhbosanskim biskupom Perom Sudarom, ravnateljem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu mr. Perom Ivanom Grgićem i delegatom za hrvatsku inozemnu pastvu u Njemačkoj fra Josipom Klarićem.
Na početku skupa, na kojem se okupilo vie od 130 sudionika, svećenika i pastoralnih suradnika i suradnica iz hrvatskih katoličkih misija iz zapadne Europe, sve je pozdravio delegat o. Klarić istaknuvši kako su se za održavanje skupa u domovini ponajprije odlučili zbog aktualnosti teme. Pozdravivši nazočne, biskup Puljić je istaknuo kako im je Crkva u domovini posebno zahvalna za njihov nemjerljiv doprinos u danima kušnje i ratnih stradanja, kada je trebalo brisati suze i zbrinjavati prognane. Mr. Grgić je kazao kako su ga nedavno za ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu izabrale obje Biskupske konferencije te kako je u tom smislu jednako vrednovati biskupijske i redovničke svećenike, redovnice, pastoralne djelatnike i same naše migrante, bili oni iz Republike Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovine. Nazočne je pozdravio i prelat dr. Peter Prassel, nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije.

Uvod u skup dao je o. Klarić, u vrlo otvorenom predavanju o sadašnjem trenutku hrvatske dijaspore. “U ovo naše vrijeme, u vrijeme opće globalizacije, dijaloga i nastojanja za bolje razumijevanje među narodima, kulturama, civilizacijama i religijama hrvatsko društvo i hrvatska vlast ne znaju, ne mogu, ili, a to bi bilo najgore, ne žele se susresti s problemom hrvatske dijaspore. Za Crkvu u Hrvata, barem se dobiva takav dojam, hrvatska je dijaspora egzotični svijet u koji od prigode do prigode treba otići te vidjeti i čuti što je još ostalo od vjere, kulture, jezika i narodnih običaja. Hrvatske katoličke misije u dijaspori neće moći u nedogled ostati oaze ili mjesta Hrvatske u malome, ali s jednim otvorenim, iskrenim i dobro domišljenim pristupom hrvatskom iseljeništvu mogu ubuduće biti čvrsti mostovi koji će spajati iseljeništvo i domovinu. Ako se u najskorije vrijeme nabolje ne promijeni politika hrvatske države prema hrvatskoj dijaspori i ako Hrvatska biskupska konferencija i BK BiH ne stave hrvatsku dijasporu u zemljama zapadne Europe za jedan od svojih prioriteta i obveza, hrvatska će dijaspora postati objekt političkih manipulacija te će biti strano tijelo i za Crkvu u Hrvata, kao i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao domovine toga naroda”, istaknuo je na kraju delegat o. Klarić.

“Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću” bio je naziv predavanja dr. Anđelka Akrapa iz Zagreba. On je istaknuo kako je u posljednjem razdoblju od 1991. do 2001. iz Hrvatske iseljeno oko 180.000 Hrvata te kako su svi hrvatski krajevi izloženi iseljavanju. “U sadašnjim i predvidivim srednjoročnim gospodarskim uvjetima ne može se računati na brojniji povratak naših iseljenika. Po svemu sudeći, Hrvatsku će, ponajprije još dugo mučiti problem kako zaustaviti daljnje iseljavanje njezinog stanovništva”, istaknuo je predavač.
Biskup Sudar govorio je o Crkvi u Hrvata i hrvatskoj dijaspori. Između ostalog je istaknuo kako je veliki prinos Crkve iz domovine u nastajanju i stasanju jake hrvatske dijaspore. “Unatoč tomu, bojim se da si moramo reći da je taj odnos bio više plod srca i spontanoga djelovanja, nego razuma i planskoga djelovanja. Da bi rast bio nastavljen, ubuduće neće biti dostatno spontano djelovanje kao i prepuštanje hrvatske inozemne pastve i hrvatske dijaspore njima samima. Otvorenost i suradnja Crkve u državnih struktura i na tome području hrvatske stvarnosti potvrdit će ispravnost opredjeljenja gradnje civilnog društva, koje može opstati samo ako je prožet vjerskim i moralnim vrijednostima. Time će odgovorni u Crkvi i domovini pokazati da nisu zaboravili da su nas hrvatska inozemna pastva i hrvatska dijspora uvelike zadužili”, rekao je biskup Sudar.

Gospićko-senjski biskup Mile Bogović se u izlaganju naslovljenom “Iseljena Lika kao paradigma iseljene Hrvatske” osvrnuo na situaciju u tome najiseljenijem dijelu Hrvatske. To se ponajprije događalo zbog oskudice obradivih površina, slabom bonitetu tla i kratkom vegetacijskom razdoblju; dugotrajnom statusu Vojne krajne, produbljivanju razlika u razvijenosti između Like i ostalih dijelova Hrvatske u razdoblju urbano-industrijskog razvoja nakon II. svjetskog rata; rubnom socijalno-geografskom položaju Like te nedostatku razvijenijega središnjeg naselja. “Kao rezultat kumulativnoga i međuovisnog utjecaja svih tih čimbenika u vremenskoj sukcesiji, samo u razdoblju od 1961. do 1991. iz Like je iselilo čak oko trećine od ukupnog broja njezinih stanovnika iz 1961. godine”, kazao je biskup Bogović. Mons. dr. Pero Aračić je u izlaganju na temelju osobnog iskustva djelovanja na mjestu ravnatelja za hrvatsko dušobrizništvo u inozemstvu progovorio o aktualnim pitanjima hrvatske inozemne pastve. Izrazio je potrebu priprave klera za djelovanje u hrvatskim katoličkim zajednicama u inozemstvu. Kazao je također da je vrijeme da se model pastoralnog djelovanja promijeni. “Bez sređene i svjesne države teško se može postaviti logistika da se hrvatska svijest medju našim iseljenicima očuva na više kontinenta na kojima žive”, rekao je mons. Aračić. Izrazio je također bojazan, s obzirom da se i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini broj zvanja smanjuje, da za hrvatsku dijasporu neće biti dovoljno personala, te kako o svim tim pitanjima treba dugoročno razmišljati.
Na kraju prvoga dana o aktualnim pitanjima i stanju dušobrižništva stranih katolika u Njemačkoj govorio je prelat dr. Prassel. Kazao je da je posebno važno kao prvo sredstvo komunikacije upravo poznavanje jezika. Podsjetio je kako je u Njemačkoj oko 30 posto katolika, oko 30 posto evangelika, a ostali su pripadnici drugih vjerskih skupina ili ne pripadaju ni jednoj vjeri. Također je podsjetio na veliki broj ilegalaca u Njemačkoj, među kojima ima i Hrvata, za koje se još jedino Crkva pokušava brinuti. Istaknuo je kako se od svake katoličke zajednice, pa tako i one zajednice katolika drugih materinskih jezika, očekuje kooperativni način djelovanja s drugim župnim zajednicama te otvorenost.
Susretu su pribivali i porečko-pulski biskup u miru sadašnji duhovnik sjemeništa u Tajvanu za evangelizaciju Kine Anton Bogetić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna i Vladimir Lončarević, iz ureda Predsjednika Republike.

Pastoralni skup nastavljen je 2. listopada predavanjima dr. Ante Markotića iz Mostara o iseljavanju kao stalnoj kušnji i trajnom izazovu Hrvata BiH, koreferatom dr. Ante Simonića o odnosu aktualne hrvatske vlasti i hrvatskoj dijaspori te Borisa Marune o Hrvatskoj matici iseljenika – u službi hrvatske dijaspore. U popodnevnim satima održat će se okrugli stol na temu “Što čine domovina i Crkva za hrvatsku dijasporu?”.

Susret završava u četvrtak 3. listopada studijskim putovanjem u Gospićko-senjsku biskupiju koje predvodi biskup Bogović.