Dvodnevni skup održava se u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu i Muzejom Grada Splita, a svoja će izlaganja održati 45 sudionika. Ovim se interdisciplinarnim skupom želi istražiti važnost i utjecaj djela hrvatskoga klasika Marka Marulića na hrvatsku kulturu i hrvatski jezik.

Na konferenciji za medije uoči skupa govorili su ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić te pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić.

Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać rekla je da je cilj ovoga stručno-znanstvenoga skupa istaknuti važnost pola tisućljeća pisane, autorske, tiskane knjige u hrvatskoj kulturi. „Ovo je veliki događaj za našu kulturu i jezik, koje često nazivaju malom kulturom i malim jezikom. Možda naš jezik ima malu rasprostranjenost, ali je jezik velike kulture i velikoga korpusa u svekolikoj europskoj kulturi“, istaknula je Brezak Stamać.

Skup se održava u Muzeju Grada Splita u Papalićevoj palači koja je, kako je naglasila Brezak Stamać, palača jednog od Marulićevih prijatelja. „On je bio jedan od humanista s kojima je Marulić dijelio i prostor i vrijeme, a vjerojatno i svoje stihove što pokazuju i njegove poslanice“, rekla je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje te naglasila da je skup interdisciplinarnog karaktera jer obuhvaća i povijesne, a ne samo književne i filološke teme.

Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać / Foto: Screenshot

„Istaknula bih i važnost ostavljanja Marka Marulića u kanonu hrvatske književnosti i jezika te u kanonu lektire unatoč tome što se kaže da je Marulić težak i nerazumljiv. Svaki učenik trebao bi čuti taj prekrasan pjevni jezik. To je jezik u krasnim dvostruko rimovanim dvanaestercima tipičan samo za hrvatsku jadransku obalu – splitskog, hvarskog, bračkog i dubrovačkog područja“, istaknula je.

Dr. sc. Željko Jozić rekao je da će se na skupu čuti mnogo toga novoga o Maruliću, ali i da je dobro podsjetiti na važnu Marulićevu ulogu za hrvatski jezik.

„Marulić je htio jezik puka učiniti dovoljno velikim i dostojnim da se piše i tim jezikom. On je napisao prvo djelo hrvatskim pučkim jezikom onoga doba. Riječ je o čakavskoj stilizaciji hrvatskoga jezika s kraja 15. i početka 16. stoljeća. Taj je jezik poprilično nerazumljiv modernim generacijama. Naša je dužnost, kao jezikoslovaca i stručnjaka, da taj jezik i govor približimo mlađim generacijama. Ne želimo da Marulić postane pretjerana težina, već da bude pokazatelj razvoja i bogatstva hrvatskoga jezika“, istaknuo je Jozić.

Najavio je i da će Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje do kraja godine objaviti digitalno izdanje prvih pet izdanja Marulićeve Judite zajedno s rječnikom Marulićeve Judite. „To je mali doprinos što mi, kao jezikoslovci i stručnjaci, možemo dati govornicima hrvatskoga jezika i mlađim generacija“, istaknuo je Jozić.

Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić pohvalio je napore koji su učinjeni u organizaciji skupa s obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom. Čestitao je organizatorima i domaćinima koji, kako je rekao, provode niz programa u obilježavanju ove obljetnice.

„Mi kao županija, Grad Split i Sveučilište nastojat ćemo obilježiti ovu godinu na primjeren i dostojanstven način, ne samo ovim skupom već čitavim nizom aktivnosti kroz ovu godinu“, rekao je Đonlić.

Tomislav Đonlić / Foto: Screenshot