„Jubilejska godina bila je darovano vrijeme obilja Božje milosti i oprosta, u kojem nas je Crkva pozvala da se zaustavimo, poslušamo što nam Duh govori: u obraćenju srca, u pomirenju s Bogom i ljudima, u produbljenju vjere koja se umorila te u obnovi kreposti nade koja nas vodi prema cilju našeg života, vječnoj radosti u zajedništvu s Bogom“, rekao je mons. Zgrablić, „u zahvalnosti Bogu što nas je pratio, vodio i strpljivo oblikovao. Zahvaljujemo mu za svaku milost koju smo primili, za svaki nutarnji poticaj na dobro, za  otvaranje srca koje je donosilo mir, snagu i novu radost vjere“.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za obraćenja u dubini savjesti, za pomirenja, ozdravljenja zajedništva, za sakramentalne susrete kao izvor utjehe, oprosta i duhovne obnove.

„Zahvaljujemo Bogu za njegovu vjernost koja nas je nosila kroz sve okolnosti života, za njegovu blizinu koja je davala smisao i u izazovima te za njegovu strpljivu prisutnost koja je otvarala prostor rastu i sazrijevanju. U zahvalnosti prepoznajemo da svako dobro, istina i korak prema spasenju imaju svoj izvor u Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Zahvalio je za „dragocjeni dar potpunih oprosta i obilje milosti koje je Crkva, oslonjena na neiscrpno duhovno blago zasluga Krista, Marije i svetih, velikodušno stavila na raspolaganje vjernicima. U tim darovima prepoznajemo dubinu Božje ljubavi koja se neprestano izlijeva na njegov narod.“

„Jubilejsko iskustvo potpunih oprosta i zajedništva s cijelom Crkvom, nebeskom i zemaljskom, treba donijeti dublju svijest pripadnosti Božjem narodu kao Mističnom Tijelu Kristovom. U tom Tijelu nitko nije isključen; svatko je nošen molitvom, žrtvom i zagovorom svetih. Iz te svijesti rađa se spremnost na zajednički hod, suradnju i međusobnu odgovornost u životu župne i cjelokupne nadbiskupijske zajednice“, ohrabrio je nadbiskup.

Od jubilejskih događaja u mjesnoj Crkvi, nadbiskup je zahvalio Bogu za svečano otvaranje Jubilejske godine kad je sudjelovanje brojnih vjernika u Zadru iz cijele Nadbiskupije pokazalo da je „Crkva hodočasnička obitelj nade, pozvana ne zatvoriti se u sebe, nego otvoriti vrata Kristu“.

Istaknuo je da je središnja proslava Jubileja na Forumu u Zadru 27. travnja bila u duhu zahvale za djelovanje Duha Svetoga koji mnoge potiče na dobro, a Nacionalno hodočašće u Rim bilo je dodatno iskustvo crkvenog zajedništva, povezanosti s Petrovim nasljednikom, Katoličkom Crkvom i potvrda vjere našeg naroda.

Naveo je da je dragocjen događaj Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji uspostava Trajnog euharistijskog klanjanja u crkvi Gospe Malinske u Zadru i spomen – slavlje 80. obljetnice mučeničke smrti don Eugena Šutrina „koji je u teškim vremenima svjedočio evanđelje vjernošću, ljubavlju prema spasenju duše, hrabrošću i spremnošću položiti život za Boga i narod“.

Nadbiskup je rekao da se vrijeme milosti ne zaključuje liturgijskim činom zatvaranja, nego ga treba nastaviti u redovitom sakramentalnom životu, njegovanju kreposti nade koja nije riječ ili osjećaj, nego se prepoznaje u konkretnim djelima ljubavi i karitativnom djelovanju, „obnovljenoj svijesti o važnosti i svetosti obitelji gdje se život i vjera prenosi i sazrijeva, a Evanđelje utjelovljuje u svakodnevnim odnosima kroz strpljivost, praštanje, uzajamnu brigu i vjernost, unatoč poteškoćama i ranama koje prate obiteljski život.“

Poželio je da plod Jubilejske godine bude „molitva zahvalnosti koja nas uči prepoznavati Božje djelovanje ne samo u izvanrednim događajima kao što je Jubilej, nego ponajprije u jednostavnosti i svakodnevici života, te nas osposobljava za duhovno razlučivanje koje pomaže slušati što nam Duh Sveti govori u konkretnim životnim okolnostima, kako bismo odluke i putove sve više usklađivali s Božjom voljom.“

Nadbiskup je istaknuo da među plodovima Jubilejske godine treba biti nastojanje za dubljim upoznavanjem vjere, ustrajnim rastom u vjeri i ljubavi, „jer iskustvo primljene milosti traži da se razvija, produbljuje i donosi plodove u životu.“ Dodao je da „vjera nije dovršeno stanje, nego živi odnos s Bogom koji traži trajno učenje, slušanje Božje riječi i produbljivanje poznavanja crkvenog nauka.“

U tom kontekstu, upozorio je da „ne napredovati u vjeri i ljubavi nije neutralno stanje, nego znak duhovnog zastoja; jer ono što se ne razvija, s vremenom slabi i gubi snagu.“ Poručio je da „Jubilej poziva na hod prema zrelijoj vjeri, dubljoj ljubavi i jasnijem svjedočanstvu, kako bi naš osobni i zajednički život nastavio rasti i donositi plodove na slavu Božju, dobro Crkve i društva te spasenje naših duša.“

Nadbiskup je zaključio da završetak Jubilejske godine poziva da „darovane milosti ne ostanu lijepa uspomena, nego da se pretoče u odgovorno i postojano življenje vjere koje se očituje u svakodnevnim izborima, u većoj otvorenosti Božjem vodstvu te u hrabrom i ustrajnom naviještanju i svjedočenju.“

Na kraju mise otpjevan je svečani Tebe Boga hvalimo.