Predavanje u crkvi o crkvi pod naslovom “Dotaknuti Crkvu! Mistagoški govor o crkvi – promišljanja o crkvi Svete Obitelji u Solinu” održao je don Miroslav Vidović. Protumačio je teološku, duhovnu, egzistencijalnu i spasenjsku simboliku i bogatstvo liturgijskog prostora crkve koja je djelo sakralnog umjetnika Marka Rupnika i njegovog tima iz Centra Aletti. Zidovi oslikani prizorima iz povijesti spasenja žele katehizirati i evangelizirati, žele uvući promatrača u dinamičan dijalog s naslikanim. Sakralni prostor nas poziva čitati svoj život u svjetlu slikom prikazane povijesti spasenja. U središtu se ističe mozaik na kojem prevladava lik Isusa Krista kojeg okružuje 27 svetaca i blaženika. Sveci oko proslavljenog Krista predstavljaju zajedništvo univerzalne Crkve Istoka i Zapada, Crkve u Hrvata i mjesne Crkve, sljednice drevne Salone. Navedeno mnoštvo predstavlja nebeski Jeruzalem, konačni cilj našega života.

Velečasni Vidović je pojasnio simboliku naslikanog grijeha praroditeljâ Adama i Eve, sliku Kajinovog i Abelovog prinosa žrtve, praoca Josipa u bunaru, zaspalu skupinu sakupljača pšenice, Noinu korablju, podignutu mjedenu zmiju u pustinji na putu izlaska iz egipatskog ropstva. Otvorio je razumijevanju i sliku razapetog Isusa koji tvori oblik čaše u zajedništvu s Marijom, učenicima i sv. Ćirilom i Metodom, sliku Izakovog blagoslova Jakova, Mojsija koji izvodi narod iz Egipta, Jone u kitovoj utrobi, Isusa koji hoda po vodi i spašava Petra, Isusa koji hvata i povlači Adama i Evu iz ralja smrti, sliku mučenika koji se obraćaju Jaganjcu i zmaja koji biva bačen u jezero ognjeno i sumporno. Pojasnio je i simboliku oktogonalne krstionice unutar polukružnog mozaika na kojem su prikazani sakramenti. Cijeli liturgijski prostor komunicira dinamiku milosti Božje unutar naše grešnosti. Sakralni prostor nam posvješćuje krsno dostojanstvo djece Božje i poziva nas na život u skladu s takvim dostojanstvom.

Vrhunac prvog dana Katehetske ljetne škole bilo je euharistijsko slavlje koje je u crkvi Svete Obitelj u Solinu predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić u koncelebraciji s mons. Ivicom Pažinom, don Josipom Perišem i fra Darijom Sinkovićem te uz sudjelovanje oko 150 vjeroučitelja. Nadbiskup Hranić je u homiliji protumačio i aktualizirao evanđeoski izvještaj o mučeništvu sv. Ivana Krstitelja.

„Spomendan mučeništva sv. Ivana Krstitelja nam poručuje da odgajati danas znači hrabro plivati i protiv struje ovoga svijeta, da se pobjeda zla počinje ostvarivati već ovdje i da je konačna pobjeda dobra, istine i pravde zagarantirana unatoč poteškoćama. Kristova pobjeda i njegove vrednote jamstvo su konačne pobjede i po euharistiji u nama djeluju i donose već ovdje plodove” – riječi su kojima je mons. Hranić ohrabrio i potaknuo prisutne vjeroučitelje na zauzeto odgojno svjedočenje. Nakon euharistijskog slavlja vjeroučitelji su posjetili kriptu i pomolili se na grobu splitsko-makarskih nadbiskupâ Frane Franića i Ante Jurića.

Drugi dan Katehetske ljetne škole započeo je molitvom koju su pripremile i predmolile vjeroučiteljice Ana Rücker i Ružica Anušić. Program je moderirao prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK.

Predavanje pod naslovom Vjeronauk ‘za vrijeme odmora’. O značenju vjeronauka izvan nastavnog procesa održala je dr. sc. Kristina Vujica. Što bi uopće bio vjeronauk ‘za vrijeme odmora’ izmješten iz učionice i je li to pitanje za nas važno? – započela je pitanjem svoje predavanje dr. Vujica. Iako je vjeronauk odgojno-obrazovni predmet, ipak njegova odgojna dimenzija nosi prevagu. Koji su preduvjeti potrebni da bismo zaista istinski odgajali? – upitala je predavačica. Nužno je imati nutarnji autoritet koji se stječe i gradi znanjem, profesionalnim pristupom radu i stvaranjem odnosa povjerenja u kojem je jedino moguće odgajati.

Ključno za vjeronauk u i izvan nastavnog procesa je krajnja zaokupljenost, trajna potraga za istinom. Istaknula je poteškoću koja se javlja kad vjeroučitelj posreduje sadržaj i nastoji pružiti odgovore na pitanja koja učenik nikada ne postavlja. Zaključila je da vjeroučitelj mora postavljati pitanja koja su od životne važnosti i koja odjekuju u umovima i srcima učenika. Mora kod učenika privesti k svijesti pitanja koja su u njemu već prisutna. Nakon što je to učinjeno, može se ukazati na to da su tradicionalni simboli u mitu i obredu izvorno zamišljeni kao odgovori na pitanja sadržana u samoj čovjekovoj egzistenciji. Suodnos pitanja i odgovora pruža smisao odgovorima i otvara um učenika za simbole prema kojima ga vjeronauk usmjerava. Tamo gdje se postavljaju ili pobuđuju pitanja i gdje se odgovori tumače u svjetlu pitanja, na djelu je humanistički duh. Sve znanosti postavljaju pitanja. Na tu činjenicu vjeroučitelj treba ukazati kako bi učenici mogli uočiti prožetost vjere i života, vjere i znanosti, vjere i umjetnosti. Tada vjeroučenici neće biti dezorijentirani u nemogućnosti da povežu kršćanske simbole i suvremeni svijet u kojem žive. Učenici bi trebali osjetiti da kršćanski simboli nisu besmislice, da nisu u sukobu s ispitivačkim mišljenjem našeg vremena, nego da upućuju k onome što spada na krajnju zaokupljenost, na osnovu i smisao naših života. Prije nego dajemo odgovor, i možda važnije od bilo kakvog odgovora, treba probuditi pitanja, zaključila je dr. Vujica.

Predavanje pod naslovom “Perspektive odgoja i njegove preobrazbe” održala je prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru. U svom izlaganju prikazala je i objasnila mnogobrojne statističke podatke te presjek reformi u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Navedenim prikazom je ukazala na društvene probleme i tokove, potaknula je vjeroučitelje na promišljanje o perspektivama i ciljevima odgoja i obrazovanja te im posvijestila važnost vlastitog odgojnog djelovanja.

Istaknula je da je među ciljevima odgoja i obrazovanja razvoj jezično-komunikacijskih kompetencija najvažniji te će se, dugoročno gledano, društvene i humanističke znanosti pokazati najvažnijima. „Budućnost je u odgoju za vrijednosti”, naglasila je prof. Vican. „Kockamo li se budućnošću djece i mladih? Jesmo li svjesni manipulacija?” – upitala je profesorica s napomenom kako bismo svakodnevno trebali postavljati navedena pitanja. Pozvala je vjeroučitelje da trajno promišljaju ciljeve odgoja i promiču kulturu ravne hijerarhije, odnosno aktivnog sudjelovanja svih te kulturu radnih strategija u „duhu povjerenja i suradnje s jasnim društveno-kulturnim vrijednostima”.

Nakon tematske rasprave po održanim predavanjima, primjere dobre prakse izvan nastave predstavili su vjeroučitelji Mario Žuvela i Ivana Turkalj. Vjeroučitelj Mario Žuvela predstavio je višegodišnje iskustvo rada u udruzi mladih Ivan Merz i vođenje četiri internet portala u kojima obrađuje vjerske teme. O kakvom se vjeroučitelju radi svjedoči i deset napisanih knjiga, oko 300 skladanih pjesama, osmišljene nove društvene igre kojima djeca „bezbolno” usvajaju vjeronaučne sadržaje te valuesterapija koja ima za cilj ucijepiti vrijednosti u vlastiti život.

„S malo dobrog odnosa čuda se mogu događati”, zaključio je poticajnim riječima posredovana iskustva dobre prakse. Vjeroučiteljica Ivana Turkalj predstavila je rad učeničke zadruge u Osnovnoj školi Ludina, mnogobrojne smotre, stručna međunarodna usavršavanja i projekte u kojima sudjeluje, klub Ideja za darovite učenike, mogućnosti povezivanja igre Minecraft s vjeronaučnim sadržajima te vlastita iskustva u poučavanju o holokaustu. Nakon tematske rasprave, vjeroučitelj Tomislav Krušlin predstavio je građu za natjecanje iz vjeronauka na temu Svetišta hrvatskog naroda. Katehetska ljetna škola zaključena je zahvalnim riječima mons. Đure Hranića i zajedničkom molitvom.