CCPE, koja okuplja 96 luteranskih, reformiranih i metodističkih crkava u Europi, ekumensko je tijelo koje je preuzelo ovo ime 2004. kako bi ponovno pokrenulo svoju predanost izgradnji kršćanskog jedinstva i kulture prihvaćanja u Europi, a zajednica je osnovana potpisivanjem Leuenbergovog konkordata 16. ožujka 1973., koji je predložio put zajedništva za prevladavanje podjela proizašlih iz 16. stoljeća.

Na dnevnom redu skupštine – koja je otvorena ulaskom četiri člana (Evangeličko-luteranska crkva Gruzije i Južnog Kavkaza, Evangeličko-luteranska crkva Islanda, Evangeličko-luteranska crkva Ukrajine i Evangeličko-luteranska crkva Latvije) – našla se rasprava o četiri dokumenta s naslovima: Kršćanski govoriti o Bogu, Praksa i teologija Večere Gospodnje, Demokracija kao izazov za Crkve i društva te Spol, seksualnost, brak i obitelj. Teme su potaknule široku raspravu, a posebno potonja budući da se zbog nje iz rasprave povuklo izaslanstvo Reformirane Ugarske crkve prije nego li je skupština uopće i započela. Iz rasprave je proizašlo mnoštvo stajališta koja su dovela do dubokog sklada zahvaljujući i korištenju metode diferenciranog konsenzusa, s ciljem nastavka promišljanja koje mora uključivati mjesne Crkve, kao što je već više to puta i rečeno.

U Sibiuu, uz ocjenu onoga što je naznačeno na zadnjoj skupštini u Baselu (2018.) za promicanje zajedništva među kršćanima, male radne skupine – osmišljene posebno da omoguće šire sudjelovanje izaslanika – bavile su se pitanjem kako promicati poznavanje onoga što CCPE promiče, a osobito na ekumenskom i etičkom polju tijekom posljednjih godina. Izneseni su različiti prijedlozi za aktiviranje putova za sve veću razmjenu razmišljanja i iskustava u mjesnim zajednicama uz neprestani apel na jačanje ekumenskog svjedočanstva u svakodnevnom iskustvu vjere, uz poziv na jačanje i stvaranje međureligijskog dijaloga.

Na skupštini su također odobrene četiri deklaracije: za jačanje demokratske kulture u Crkvi i društvu, za razvoj međureligijskih odnosa kao temeljnog elementa mira na Bliskom istoku, za tumačenje migracijskih pojava polazeći od njihova podrijetla i za poštivanje vjerskih i jezičnih manjina u Europi, a mnogi su tražili da se pronađe način da se zaustavi rat u Ukrajini.

Opća skupština bila je i prilika da se izabere novo vijeće koje će tijekom sljedećih šest godina voditi CCPE: Rita Famos, predsjednica Evangeličke reformirane crkve u Švicarskoj, Marko Tiitus, luteranski biskup južne Estonije i Georg Plasger, član Evangeličke crkve Njemačke.

Na kraju skupštine pastorica Famos želi kao prioritetnu zadaću CCPE označiti navještaj Isusa Krista, svjetla naroda, u Europi, i to kako bi se očuvala nada koja je prije više od pedeset godina dovela do potpisivanjem ugovora u Leuenbergu kako bi se mogao ponuditi stvarni doprinos izgradnji sve vidljivijeg zajedništva među kršćanima.