Zbornik radova 260 godina župe Hrasno (1761.-2021.) nastao je prigodom 260. obljetnice osnutka župe Hrasno u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Prigodom ove obljetnice planiralo se održati znanstveni simpozij u Hrasnu, međutim pandemija koronavirusa spriječila je sudionike da se okupe, ali ne i da prikupe značajan broj članaka za zbornik. Priređivači zbornika su dr. Milenko Krešić i dr. Marko Šutalo, profesori na Teološko-katehetskom institutu u Mostaru, u čijoj je nakladi zbornik i izišao, Acta et studia, br. 9, obojica iz župe Hrasno. Zbornik sadrži radove koji s aspekta povijesti, arheologije, demografije, lingvistike, duhovnosti i pastorala nastoje osvijetliti prošlost i stanovnike ovoga mjesta i ove župe koja se nalazi u središtu Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Župa Hrasno osnovana je 1761. godine i otada je stalno pod Marijinom zaštitom. Župu je utemeljio trebinjsko-mrkanski biskup Anzelmo Katić (biskup: 1760.-1792.) postavljajući don Jozu Pažina za prvoga župnika. Do tada je prostor župe Hrasno pripadao župi Dubrave koja je osnovana 1704. godine, a prije toga župi Dobranje i župi Gradac. Župa je prilikom osnutka imala oko 600 vjernika, a obuhvaćala je prostor od Bjelojevića do Hutova i od Doljani do Čavša i Mišljena. Granice su župe tijekom vremena mijenjane osnivanjem novih župa a broj vjernika rastao je i padao. Župa je bila najnapučenija između dva svjetska rata (god. 1938.) kada je imala 3.837 vjernika. Danas, odnosno 2021. ima ih oko 430.

“Hrasno bi vjerojatno ostalo jedna obična, raseljena župa poput mnogih u dinarskom kršu da Božja Providnost nije početkom 1947. u Hrasno poslala don Stjepana Batinovića koji je bio hrašnjanski župnik do 1980. godine. Sva njegova učinjena dobra i zasluge samo su Bogu znane. Uz velik broj duhovnih zvanja – za 33 godine župničke službe: 31 svećeničko ili redovničko zvanje, te uz vjesnik Dumo i njegov narod, koji je izlazio od 1964. do 1980., ono po čemu je don Stjepan učinio župu Hrasno različitom i prepoznatljivom jest Svetište Kraljice Mira”, navodi don Milenko u predgovoru zbornika.

Zbornik 260. godina župe Hrasno sadrži 15 radova na 870 stranica. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba obradio je “Hrašnjanske toponime”. Autori Edita Vučić s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i poznati istraživač hercegovačke tradicije i starina Stanislav Vukorep napisali su rad “Arheološki tragovi na području župe Hrasno od prapovijesti do Srednjeg vijeka”. U zbornik je također prenesen tekst o školstvu na području župe Hrasno Stanislava Vukorepa, objavljen u knjizi: Povijest školstva u općini Neum. Don Božo Goluža i Marina Beus, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, obradili su temu “Župa Hrasno između Dva svjetska rata”. Don Milenko Krešić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu autor je radova: “Crkveno-društvene prilike i župa Hrasno od početka 17. stoljeća do Prvoga svjetskog rata”, “Don Stjepan Batinović (1912.-1981.) hrašnjanski župnik (1947.-1980.) i Svetište Kraljice Mira u Hrasnu” te zajedno s Nikicom Šutalom, kirurgom i profesorom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru “Brojno stanje i iseljavanje iz župe Hrasno od kraja 19. stoljeća do danas”. Dr. Šutalo također je obradio i temu “Zdravstvene prilike na području župe Hrasno u 20. stoljeću”.

Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu autor je rada “Hrasno u Domovinskom ratu”. Don Ivo Šutalo s Teološko-katehetskog instituta u Mostaru i župnik u Čeljevu priložio je tekst “Župnici i kapelani u župi Hrasno kroz povijest te duhovna zvanja iz župe Hrasno”. Njegov prezimenjak, don Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a i župnik u Kruševu napisao je rad “Evangelizacijsko-pastoralni i vjersko-odgojni rad u župi Hrasno”. Dugogodišnji hrašnjanski župnik don Rajko Marković obradio je temu: “Sakralni, odnosno crkveni objekti u župi Hrasno”. “Rodovi župe Hrasno polovicom XX. stoljeća: prema Stanju duša” prilog je Marinka Marića sa Studija povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Zatim slijedi članak “Planištarenje u župi Hrasno” koji su napisali Ilija Kuzman, prof. emeritus na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, i Ivana Krešić Klaucke iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Zagrebu. Temu “Župa Hrasno – nastanak i razvoj komunalne infrastrukture” obradio je Josip Njavro, pomoćnik načelnika općine Neum.

Posebnost ovog Zbornika jest u tome da je većina radova plod “domaće radinosti i pameti”. Dvije trećine, odnosno autori 9 od 15 radova rođeni su ili su podrijetlom iz župe Hrasno.

Zaključno se može reći da ovaj zbornik svojim opsegom, prikupljenim podatcima, znanstvenim istraživanjem, ozbiljnošću i detaljnom analizom pojedinih povijesnih trenutaka, osoba i različitih tema zainteresiranom čitatelju omogućava uvid u prošlost župe Hrasno, oslikava njezinu sadašnjost i nazire budućnost.