Zlatni jubilej u zajedništvu s kardinalom Bozanićem
Kardinal Bozanić predvodio središnje slavlje u crkvi Sv. Marije u Heidenheimu (foto Renata Sedlar Poljak)
Heidenheim (IKA)
Hrvatske katoličke zajednice Aalen i Heidenheim u Njemačkoj ovoga su vikenda proslavile 50 godina postojanja. Središnji događaj bila je nedjeljna euharistija 10. studenoga koju je u crkvi Sv. Marije u Heidenheimu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s desetak svećenika, njemačkih i hrvatskih, te voditeljem Hrvatskih katoličkih zajednica Aalen i Heidenheim vlč. Vilimom Koretićem.
Na početku mise vlč. Koretić izrazio je radost što Hrvati i u tom dijelu Njemačke mogu Gospodina slaviti na narodnom jeziku punih 50 godina. „Vjera nas povezuje, iz svih mjesta i krajeva, područja Lijepe Naše i BiH”, primijetio je na početku u duhu gesla jubilejske proslave.
Također je podsjetio da je ovo četvrti pohod zagrebačkog nadbiskupa Bozanića Hrvatima u Aalenu i Heidenheimu. Vlč. Koretić predstavio je svakoga od desetak svećenika koji su koncelebrirali, a posebno je pohvalio vjernike laike u katoličkim zajednicama: „Pastoralna vijeća i drugi angažirani vjernici mnogo čine, zauzimaju se, pokreću druge i poznanike kako bi konkretna vjera u djelima mogla živjeti.” Zajedništvo s Hrvatima u Crkvi koja je jedna obitelj potvrdili su u uvodnim govorima i župnici Aalena i Heidenheima, te dekan heidenheimski prof. dr. Sven van Meegen koji je, pozdravljajući zagrebačkog nadbiskupa na hrvatskom jeziku naglasio što je za Hrvate i Nijemce osnova zajedništva u Crkvi: „Tvoj narod je moj narod, i tvoj Bog je moj Bog. Tko vjeruje, nikad nije sam.”
Uvodeći u misu kardinal Bozanić rekao je da pripadamo u Bogu, i po Bogu i u Bogu jedni drugima. Vjernicima je prenio pozdrave biskupa iz republika Hrvatske i BiH te rekao da želi biti znak tog našeg zajedništva koje je stvarno.
„Neka ovo slavlje bude slavlje zahvale, povjerenja i pouzdanog pogleda u budućnost”, poručio je.
Tumačeći nedjeljno Evanđelje, kardinal Bozanić govorio je o pripadnosti Bogu i jednih drugima. Primjer za takvu vjeru nam je i bl. Alojzije Stepinac s čijeg se groba u zagrebačkoj katedrali osjeća strujanje dviju poruka: nade i savjesti. Čovjek koji je u miru s Bogom blizak je bratu i sestri s kojima živi, i ta je povezanost posljedica pripadanja Bogu. U ovom jubileju „slavimo svijest da mi pripadamo Bogu i želim da to posvijestimo, a onaj koji to živi drukčije se odnosi i prema onima s kojima je zajedno, i to pripadanje Bogu stvara poveznice – s Bogom i s ljudima.
Povezanost je posljedica pripadanja Bogu.”
Zato je upozorio kako je ključ opstanka zajednice u povezanosti: „Nemojte se dati zavesti djelom Zloga koji želi razdvajati.” Vjernike je pozvao na vjernost zavjetu naših starih, a to je slavlje Euharistije: „Nas je u i domovini i ovdje sačuvala misa. Ona nas povezuje s Bogom, ali i međusobno. Ona nam omogućuje da se nađemo zajedno i prije i nakon mise. Biskupi u Njemačkoj spominju da hrvatski vjernici rado dolaze na svetu misu. To je naša baština. Budimo ponosni na to. Time možemo dati doprinos katoličkoj zajednici u kojoj živimo.”
Kardinal Bozanić pozvao je mlade rođene u Njemačkoj i koji su ga oduševili dan ranije pjesmom, plesom i hrvatskim narodnim nošnjama, da čuvaju svoje:
„Nosite nešto posebno, nosite porijeklo i nešto što pripada hrvatskom identitetu. Čuvajte svoje i budite dobri graditelji društva u kojem živite.”
Zagrebački nadbiskup zahvalio je i svećenicima koje je Crkva poslala da prate narod u iseljeništvu, a vjernicima je poručio:
„Budite u zajedništvu s njima. Zajedništvo svećenika i naroda tijekom povijesti resilo je naš narod. Neka to traje i danas. Samo u tom zajedništvu možemo ići naprijed.” „Čovjek koji obnavlja memoriju svoje prošlosti otvara se budućnosti”.
Na kraju misnoga slavlja voditelju hrvatskih katoličkih zajednica Aalen i Heidenheim vlč. Vilimu Koretiću kardinal Bozanić zahvalio je za služenje našem narodu i darovao mu medaljon s likom sv. Ivana Pavla II. što ga je Zagrebačka nadbiskupija izdala prigodom njegove kanonizacije. Pritom je podsjetio: „Mi, vjernici Hrvatske, znamo što je Ivan Pavao II. značio u teška vremena za naš narod i Crkvu, ali ne samo za nas, nego i za Europu. Ovih dana smo se sjetili 30. obljetnice pada Berlinskog zida. Sigurno je da je i on tome dao svoj doprinos.”
Misi je, uz brojne vjernike iz toga dijela Njemačke, nazočio i generalni konzul iz Stuttgarta Ivan Sabljić. U narodnim nošnjama, pak, pjevali su, uz domaće zborove, i članovi studentskog Kulturno-umjetničkog društva „Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba. Proslavi zlatnoga misijskog jubileja prethodila je dvodnevna duhovna obnova koju je 7. i 8. studenoga predvodio fra Damir Pavić, tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene.