ZNANSTVENI SKUP O HRVATSKOME KATOLIČKOM POKRETU (5)

Zagreb, 30. 3. 2001. (IKA) – U posljednjem dijelu međunarodnog znanstvenog skupa o Hrvatskom katoličkom pokretu danas 30. ožujka glavni referat o HKP od razdoblja diktature do početka Drugoga svjetskog rata iznio je dr. Jure Krišto. Osvrnuvši se na to razdoblje, predavač je zaključio da je hijerarhija Katoličke crkve tada bila važni politički čimbenik i jedina čvrsta uporišna točka. Hrvatska seljačka stranka doživljava početak pada, a nacionalisti doživljavaju svoj uspon. Zabrana svih katoličkih organizacija u tom razdoblju izazvala je šok, a pojačavanje terora i protukatoličke propagande nalagali su da se nešto poduzme. Prvi su se probudili i najbolje se snašli bivši “Orlovi”. Tako je početkom 1930. godine odlučeno da se osnuju “Križari”. Pokret je zamišljen po uzoru na francuski istoimeni pokret kao strogo crkvena organizacija koja bi trebala biti dio apostolata molitve. Domagojstvo i Seniorat u vrijeme uvođenja diktature okrenule su se same sebi. Rastom ugleda nacionalista od 1935. godine i društvo “Domagoj” i “Križari” okrenuli su se toj struji te su se zauzimali za hrvatsku nacionalnost.
Dr. Lav Znidarčić govorio je o Hrvatskome katoličkom pokretu i Katoličkoj akciji, a dr. Franjo Hoško iznio je duhovno i nacionalno usmjerenje “Križara”. Hrvatski katolički tisak, njegovu ulogu i značaj u tom razdoblju predstavio je dr. Mirko Juraj Mataušić. Prema šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji od 1939. godine na hrvatskome jezičnom području u to je vrijeme bilo 76 listova, od toga 1 dnevnik, 13 tjednika, 41 mjesečnik, 10 listova izlazilo je svaka 2 mjeseca, 3 lista izlazilo je 4 puta godišnje, a 5 listova nije moguće definirati. Ukupno je bilo 28 nakladnika knjiga i časopisa od kojih je 10 imalo svoje tiskare. Kako je istaknuo predavač, katolički tisak imao je najprominentijeg promicatelja u osobi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca koji je puno držao do katoličkog tiska. “Biskupske konferencije Jugoslavije i HKP” naziv je predavanja koje je održao dr. Ivan Čubelić. Uočljivo je, mišljenja je predavač, da se katolički episkopat u novoj državi od 1918. do 1945. kolektivno i pojedinačno trajno zauzima za što učinkovitiju organiziranost katoličkog laikata. Apostolski ideali u katoličkim organizacijama opterećeni su intimnom političkom težnjom u javnom zauzimanju za izgradnju i očuvanje nacionalnog kulturnog identiteta. Politika državne vlade nije bila sklona autonomiji crkvenog djelovanja što se negativno odražavalo i na usmjeravanje djelatnosti katoličkog pokreta. Pojedini dijelovi HKP-a težili su k vidljivim socijalno-političkim ciljevima, što je dovelo do podvojenosti među članstvom, do žestokih polemika u katoličkim i ostalim društvenim medijima, ali i do različitih stavova među biskupima. O nadbiskupu Stepincu i pokušaju stvaranja jedinstvenoga katoličkog djelovanja govorio je dr. Juraj Batelja. Drugi dan znanstvenog skupa završen je okruglim stolom na temu “Dostignuća i slabosti HKP-a”. U radu simpozija sudjelovali su zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. (i03587hr/kj)