Pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke i Vrhbosanske nadbiskupije te Grada Slavonskoga Broda, kao i aktivno sudjelovanje spomenute rodne župe, simpozij su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, zatim Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Sarajevu i Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod. Studijski dan okupio je osobe iz crkvenoga i javnoga života.

Otvarajući ga kao glavni moderator dr. Pero Aračić, sin Slavonskog Broda, istaknuo je kako ga je – dok je pripremao ovaj i prošloga mjeseca u Sarajevu održani prvi dio ovoga simpozija – uistinu zadivio, obogatio i oplemenio život i djelo sluge Božjega Josipa Stadlera o kojem prije toga i nije toliko puno znao. „Zadivio sam se koliko je Stadler važna osoba u povijesti hrvatskoga naroda. On je doista bio čovjek principa i svetoga života. Posebno mi je nadahnuće ono što je konstanta njegova života – to što je bio i ostao siromah i brinuo se za sirotinju“, rekao je, među ostalim dr. Aračić.

Naglasivši važnost simpozija čiji je cilj na znanstveni način vrednovati Stadlerov život i djelo, prigodnim riječima obratili su se predstavnici organizatora i pokrovitelja skupa, te drugih institucija. Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić kao domaćin je u pozdravnoj riječi istaknuo da se Slavonski Brod može ponositi tako velikim sinom kao što je Stadler, te da on posebno povezuje hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, napose Hrvate s jedne i druge strane rijeke Save.

Dodao je da je Đakovačko-osječka nadbiskupija također ponosna na toga velikoga sina svoje Nadbiskupije, te se raduje njegovu uzdizanju na čast oltara.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je kako ga posebno raduje povijesna veza Sarajeva i Slavonskog Broda po sluzi Božjem Josipu Stadleru, kao i da je prevažno obrađivati Stadlerov lik na povijesno utemeljenim činjenicama, „prvo iz razloga jer nas je zadužio za tolika dobra koja nam je ostavio, kao i da obrađujući njegov lik unosimo pozitivne vrijednosti u ovo sumorno ozračje“.

„Stadler je Isusovo lice prepoznavao u svakom čovjeku, a mi tu često padamo na ispitu. Zato je Stadlerova duhovnost divno nadahnuće, jer i danas je čovjek vrijedan da ga prepoznamo u njegovu dostojanstvu, otkupljenosti i po zvanju na spasenje da i mi postignemo takav jedan put našega djelovanja“, zaključio je kardinal Puljić.

Vrhovna glavarica služavki Maloga Isusa s. Marija Banić na otvorenju je naglasila kako joj je želja da taj skup ne bude samo znanstven, nego da osvijetli lik sluge Božjega onako kako to na njegovu grobu piše „da je bio svjetiljka koja svijetli“ te „da nam bude putokaz i danas“. Prigodnim riječima obratili su se potom uime organizatora dr. Stanko Andrić, ravnatelj brodske podružnice Instituta za povijest i uime sarajevskoga KBF-a dr. Darko Tomašević. Nazočnima su se također obratili uime grada Slavonskoga Broda prof. Hrvoje Andrić, zamjenik gradonačelnika i uime Brodsko-posavske županije dr. Anica Vukašinović, pročelnica za društvene djelatnosti, te uime KBF-a u Đakovu dr. Stjepan Radić, prodekan. Oni su naglasili da Stadler zavrjeđuje istraživačku pozornost ne samo crkvene, nego i političke i kulturne povijesti Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Kako je cilj simpozija na znanstveni način vrednovati Stadlerov iznimno bogati život i djelo prigodna izlaganja – uz moderiranje dr. Marijana Šabića i dr. Pave Jurišića – svatko sa svoga stajališta održali su dr. Mato Artuković o temi „Zavičaj i zavičajnik: Prilog o odnosima Broda prema nadbiskupu Stadleru“; dr. Vlatko Dolančić o temi „Pisani izvori o Josipu Stadleru u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu“, dr. Zoran Grijak o temi „Djelovanje i suradnju vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera i dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića tijekom preustroja Zavoda sv. Jeronima u Rimu i svetojeronimske afere“, dr. Stjepan Matković o temi „Dvije vizije modernog pravaštva: nadbiskup Josip Satdler i Josip Frank“, dr. Milenko Krešić o temi „Nadbiskup Stadler i hrvatska narodna zajednica: nastanak i razvoj sukoba, te misija izmirenja apostolskog delegata Peree Bastiena (1908.-1912.)“, dr. Pero Aračić i dipl. theol. Anto Pavlović o temi „Naglasci u Stadlerovom pastoralnom radu onda i danas: rubni i napušteni“, dr. Ružica Pšihistal i prof. Mirko Ćurić o temi „Strossmayer i Stadler kao Ćiril i Metod u prigodnici fra Grge Martića“, te dr. Finka Tomas o temi „Čovjek molitve i bezgraničnog pouzdanja u Boga“.

U zanimljivoj raspravi koja se razvila nakon predavanja, na kojima je nazočilo stotinjak slušača, aktivnoga udjela je napose uzeo umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, a zapaženo su bile nazočne Stadlerove duhovne kćeri služavke Maloga Isusa i domaći vjernici.