Župljani župe Kalje sudjelovali na misi u Višćem Vrhu
Župljani župe Kalje na misi kod nekadašnje kapele sv. Petra i Pavla u Višćem Vrhu
Višći Vrh (IKA)
Župljani župe Kalje sudjelovali su na misi koju je u nedjelju 2. srpnja u Višćem Vrhu predvodio upravitelj župe mons. Juraj Jerneić. Župljani se od 2018. u nedjelju nakon svetkovine apostolskih prvaka okupljaju na mjestu gdje je nekada bila kapela sv. Petra i Pavla.
Na mjestu nekadašnje kapele sada je šuma, no župljani se okupe i čišćenjem terena omoguće da svi mogu doći na slavlje.
Župa Kalje je nekada imala 1970 župljana, a danas ih u župi živi samo 73. Selo Višći Vrh nekada je imalo 140 žitelja. Danas u jednoj obitelji živi još dvoje.
Crtice iz povijesti Žumberka
Početkom XIV. stoljeća duhovna vlast na području cijeloga Žumberka potpala je pod Akvilejski patrijarhat, odnosno Gorički arhiđakonat, što je izazvalo dugotrajan spor između Zagrebačkoga kaptola i Goričkog arhiđakonata oko prava ubiranja crkvene desetine na tom području, a spor je završen tek 1784., kada je dio Žumberka vraćen Zagrebačkoj (nad)biskupiji.
Na prostoru Žumberka postoji i župa Žumberak. Zbog „sudara“ pojmova žitelji znaju za župu Žumberak reći Podžumberak budući da se središte župe nalazi nedaleko Starog grada Žumberka, a ispod Novog grada Žumberka.
Godine 1769. radilo se na tome da se župa Žumberak iz Akvilejske patrijaršije vrati ponovno pod upravu Zagrebačke (nad)biskupije. Do tada su župu i kapele opsluživali redovnici iz Kostanjevice u Sloveniji.
Napravljena je vizitacija svih crkvenih objekata.
Zbog lošeg stanja župne crkve Svetog Nikole u Žumberku planiralo se napustiti ju i središte župe preseliti u selo Kupčinu.
To se nije dogodilo jer je austrijska nadvojvotkinja Marija Terezija 1769. godine darovala 2.600 guldena za obnovu župne crkve uz obvezu održavanja misa za habsburšku vladarsku lozu.
Sastavljen je popis kapela koje treba obnoviti:
◉ sv. Marije u Sošicama
◉ sv. Marije u Kostanjevici
◉ sv. Mihaela u Kalju
◉ sv. Fridrika u Kupčini
Sastavljen je popis kapela koje bi se napustile:
◉ kapela sv. Katarine u Željeznom
◉ kapela sv. Jelene u Cerniku
◉ kapela Majke Božje u Gumani
◉ kapela sv. Ivana Krstitelja u Gumani
◉ kapela sv. Marka pod Tomaševcima
◉ kapela Presvetog Trojstva u Gornjoj Vasi
◉ kapela sv. Petronile u Budinjaku
◉ kapela sv. Lovre u Mrzlom Polju
◉ kapela sv. Petra i Pavla u Višćem Vrhu
◉ kapela sv. Vida u Križniku
◉ kapela sv. Antuna u Kostanjevcu
◉ kapela sv. Roka u Kostanjevcu
U napomeni popisa stoji još i ovo:
Nepotrebni crkveni predmeti, kao kalež, misno ruho itd., zatim zvona u četiri preostale kapele mogu se unovčiti ili iskoristiti za potrebe gradnje ili za uzdržavanje svjetiljaka ukoliko prihodi od milostinje za to nisu dostatni.
Dokument je potpisan u Karlovcu u prosincu 1769. godine i danas se čuva u Ljubljani.
Oživljavanje kapela
Skoro sve kapele bile su drvene i polako su nestajale…
Od župe Žumberak odvojile su se župa Kalje (1821. g.) i župa Oštrc (1827. g.).
Kapela u Kalju postala je župna crkva i njoj su pripale kapele:
◉ kapela Presvetog Trojstva u Gornjoj Vasi
◉ kapela sv. Petronile na Budinjaku
◉ kapela sv. Lovre u Mrzlom Polju
◉ kapela sv. Petra i Pavla u Višćem Vrhu
◉ kapela Svih Svetih u Novom Selu Žumberačkom
Jedino je na Budinjaku 1827. godine sagrađena nova kapela Svete Petronile koja i danas postoji.
Ostale su otišle u zaborav.
Godine 2017. locirane su uz pomoć starih karata i arheologa lokacije svih kapela i 2018. godine postavljeni su na tim mjestima spomen-križevi.
Od 2020. godine, u nedjelje nakon blagdana svetaca zaštitnika, vjernici se okupe kod svih nekadašnjih kapela.