Središnje euharistijsko slavlje predvodio je upravitelj svetišta Majke Božje Lurdske u Vepricu don Stipan Šurlin koji je pritom u ime splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića podijelio sakrament potvrde šesterim kandidatima.

Uz župnika Damira Bistrića suslavili su kanonik Zbornog kaptola u Makarskoj don Stipe Jerković, župnik u Kominu don Dražen Dukić i župnik u Vidu don Milivoj Čalo.

Vlč. Šurlin u uvodu homilije pojasnio je što se dogodilo na brdu Karmelu u Ilijino vrijeme, kad su se otkrili lažni proroci. Vjernicima je poručio da njihov život određuju kušnje i napasti, koje Bog namjerno dopušta.

Tako su crkvu u Bagaloviću vjernici napravili u vrijeme kušnji ili u zahvalu Gospi Karmelskoj. „Kušnja ne mora biti zlo, kušnja može biti Božji lijek za naš duhovni život ‚da ne živimo u zabludi, jer kad čovjek uđe u kušnju, događa se da se počnu urušavati naši svjetovi i naši planovi – mi to držimo kao dramu, a to može biti Božje spasenje!“ Kad čovjek prolazi kušnju, u jednom trenutku osjeti slabost, nemoć, a na površinu izlaze nedostatak vjere, nedostatak ljubavi ili nedostatak vizije vlastitoga života, kakav bi trebao biti, ustvrdio je.

„Netko sa strane, može reći da je sve manje vjernika – to je kraj. Primjerice, u Njemačkoj i drugdje se prodaju crkve – to je zlo, to je kraj, a zapravo, može biti početak Božjeg spasenja“, naglasio je propovjednik.

Bog – kako reče papa Franjo – nema ograničenja prema nama ljudima, bez obzira na našu grešnost, jer nas u svojoj neizmjernoj ljubavi prihvaća i želi da se ostvarimo kao njegova djeca. Kao što je Josip prihvatio Svetu obitelj, kao što je prihvatio Isusa da ga čuva na svome životnom putu, i mi smo pozvani kao Josip čuvati i štititi Isusa i Mariju na svome životnome putu, a da to nije tako, pogledajmo svi, koliko je psovke u našim obiteljima… Često su vjernici u manjini, bez obzira što smo deklarativno kršćani, vjernici, u stvarnosti smo u manjini, i nitko u takvim okolnostima ne štiti ni Isusa ni Mariju, nego često šutimo, a s druge strane kad je nama potreba, zazivamo ih, i tražimo pomoć – ustvrdio je don Stipan.

Što smo stvorili od Božića, upitao je nadalje. „Treba sve biti happy, a Spasitelj svijeta rodio se u štalici; drugog dana slavimo mučenika Stjepana, a potom blagdan Nevine dječice… Živimo u  nepravednom svijetu, koji je na prvo mjesto stavio ekonomiju, u središtu svega je novac, a ne osoba i solidarnost!“

Molimo danas Gospu Karmelsku da je zaista prihvatimo u svoj život, kao što ju je prihvatio sveti Ivan,  da ona bude i Kraljica i Zagovornica naše vjere, nade i ljubavi, da u našem životu izbaci sve falše ideologije i idole koje smo stvorili, da bi i u našim životima po njenom zagovoru mogao zasjati identitet djece Božje. Ponekad se u kušnjama postavljamo  kao da bi nam Gospa i Bog trebali postati asistenti, a mi, on,i koji će voditi vlastiti život! Iskoristimo kušnje, da se znamo kao vjernici, postaviti u životu na ozbiljan i zreo način, da tako otkrijemo pravi hod našega života – pozvao je okupljene.

Prvo poslanje Marije bilo je da sačuva učenike u zajedništvu u vrijeme kušnji, Marija je jedina koja je pomogla da se ne rasprše, potom, zajedno s njima molila da mogu primiti Duha Svetoga, ne, da u vrijeme patnje uče razne molitve, nego, da u takvim okolnostima mogu promijeniti svoj stil života da usvoje mudrost križa koju je Marija prolazila u tom periodu. Mi kratkoročno gledamo, i potrebni smo Marije u našem  životu i njenog pogleda da s njime gledamo svoj život, prema kojem cilju hodimo, a to vrijedi posebno u ovo naše vrijeme kada prolazimo etapu blagostanja koje može biti kamen spoticanja, koje nas može odvesti u krivom smjeru a trebalo bi nas odvesti u smjeru Gospodina i susreta s njim, zaključio je vlč. Šurlin.

Župa Bagalović se za slavlje pripravljala devetnicom i trodnevnicom. Prvog dana trodnevnice, pred grobom don Radovana Jerkovića, svećenika mučenika, molilo se za njegovo proglašenje svetim. Na uočnicu svetkovine Gospe Karmelske, tijekom misnog slavlja, svečano je odjeveno 240 škapulara. Pjevanje su predvodili župni zbor pod vodstvom prof. Marije Jerković i pučki pjevači.