Svečanu poldanju misu predslavio je povjerenik za pastoral mladih Bjelovarsko-križevačke biskupije i župnik u Vrbovcu preč. Zoran Grgić.

Na početku je domaći župnik preč. Nikola Turkalj pozdravio najprije voditelja slavlja, sve svećenike, bogoslova te hodočasnike, gospićkog gradonačelnika Karla Starčevića i njegove suradnike, domaće vjernike, te zahvalio svima što su došli u „Lički Karmel“.

Preč. Grgić u homiliji je protumačio Evanđelje te pojasnio prispodobu o sjemenu i plodnom tlu. „Vjernici nisu biljka koja raste već su oni tlo, a Božje Kraljevstvo je to koje raste u njihovim srcima. Zemlja se priprema i daje hranu sjemenu koji raste, zato je važno da je ona plodna.“

Nastavio je pojašnjavajući prinos žetve. „U Isusovo vrijeme se govorilo kako dobra žetva daje sedmerostruko, neka izuzetno dobra žetva desetostruko a iz Evanđelja vidimo da će ono najslabije sjeme donijeti tridesetostruko, najmanje Božje čudo u našem životu višestruko je veće od našeg najvećeg osobnog uspjeha.“

Pozivajući vjernike da svoja srca učine „plodnim tlom“, pojasnio je da se rijetko tko divi tlu, nego se većina divi lijepom cvijetu ili plodu, zanemarujući činjenicu da bez takva tla, ne bi tog ni cvijeta ni ploda bilo. „Budimo takvo tlo, Bogom ‚oplemenjeno‘ tlo da sve što jesmo i radimo, drugi prepoznaju kao Božje djelo, Njemu na slavu.“

Propovjednik je završio govorom o Mariji koja je svojim životom pravi primjer kako cijelim svojim bićem biti usmjeren Bogu te kako je i sama bila dobro, plodno tlo za sjeme njegove riječi.

Na kraju mise, Karlo Borovac predao je dar predslavitelju Gregiću u ime cijele župe, te je posebice zahvalio župniku Turkalju, za sve što je učinio i čini cijeli niz godina za župu Smiljan, te je i njemu predao dar.

Osim župnika Turkalja, misu su suslavili kancelar Gospićko-senjske biskupije preč. Mišel Grgurić te umirovljeni svećenik vlč. Mile Rajković. Asistirao je bogoslov Marko Butković, a ministrirali su Karlo Borovac i Stjepan Milković zajedno sa drugim ministrantima. Svirala je Katarina Bogdanović.

Župa se za proslavu nebeske zaštitnice pripremila trodnevnicom od 13. do 15. srpnja koju su vodili župnik Turkalj, dominikanac o. Ivan Dominik Ilčić, te karmelićanin o. Domagoj Jelača. Tijekom trodnevnice ministrirali su Mato Devčić i Karlo Borovac, a svirao je Franje Puškarić.

Pretprošle godine od crkve do vrhunca brda Krčmara, ili Ličkog Karmela, s kojeg se pruža krasan pogled na Ličko polje, postavljen je križni put, isklesan u ličkom kamenu, te uprizorenje Vile Velebita također isklesano u kamenu, rad umjetnika Dubravka Radmana. Vjernici su do vrha molili križni put, a nakon toga na vrhu slavili misu.

Smiljan se smjestio na zapadnom rubu Ličkoga polja, podno brda Krčmara, na 773 metra nad morem. U predtursko doba na području Smiljana bilo je nekoliko crkava. Crkvu sv. Marije Magdalene zapalili su Turci 1535. U crkvi su bile nadgrobne ploče s glagoljskim latinskim napisima iz 12., 13. i 14. stoljeća, koje su s ostalim klesanim kamenjem korištene pri gradnji koje su s ostalim klesanim kamenjem korištene pri gradnji crkve Blažene Djevice Marije Karmelske koja je sagrađena 1864. godine.