Za novi broj Glasa Koncila (37/25), povodom prvoga Diseminacijskoga stručnog skupa u Zagrebu – na kojem su učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika upoznati sa zaključcima Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika u Zadru – o problematici pada pismenosti i „kljaštrenja“ kurikula govori prof. Smiljana Karlušić Kožar, dugogodišnja gimnazijska nastavnica hrvatskoga jezika u zagrebačkoj Petoj gimnaziji.

Serijal „Kršćanstvo i Hrvatska: 1100 godina duhovnog naslijeđa i identiteta“ kroz 9 članaka istražuje kako je kršćanstvo, tijekom više od jedanaest stoljeća, oblikovalo hrvatski identitet, kulturu i društvo. Povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, autor mr. sc. Ante Mateša donosi presjek duhovnog naslijeđa koje je ostavilo dubok trag u povijesti naroda – od krunidbi i glagoljice, preko pojedinaca vjere i crkvene diplomacije, pa sve do izazova današnjice i pitanja uloge kršćanstva u budućnosti Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva pokrenuo je krug predavanja „Jezikom do kulture“ i u četvrtak 6. lipnja 2024., u prostoru Nadbiskupijskoga vikarijata u Osijeku, u suradnji s osječkom Udrugom katoličkih intelektualaca, upriličio drugo predavanje.

Hrvatski sabor izglasao je u petak, 26. siječnja 2024., Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Hrvatski sabor već bi idućeg mjeseca mogao prihvatiti Zakon o hrvatskom jeziku. Tim povodom, u Argumentima Hrvatskoga katoličkog radija u srijedu 13. prosinca o Zakonu smo razgovarali s Mirom Gavranom, predsjednikom Matice hrvatske, akademikom Mislavom Ježićem, članom Radne skupine Matice hrvatske za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku i Markom Tadićem, redovitim profesorom u trajnom zvanju s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita Đure Hranića u Nadbiskupskom domu u Đakovu u ponedjeljak 23. listopada održana je 59. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, uz sudjelovanje požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, srijemskog biskupa Đure Gašparovića i srijemskog biskupa koadjutora Fabijana Svaline.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska objavile su 6. srpnja 2023. zajedničku izjavu o deklaraciji „Granice srpske književnosti“, koju prenosimo u cijelosti.

Prigodni program uz 10. Dane biskupa Jurja Dobrile, o 211. godišnjici njegova rođenja, u organizaciji župe sv. Lucije Pazinske, Udruge Juraj Dobrila Ježenj i Bratovštine "Hrvatska Istra" nakon svete mise, nastavljen je predstavljanjem knjige "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri" ispred Dobriline rodne kuće u rodnom Ježenju.

Intenzivni tečaj hrvatskog jezika razine A1 za raseljene osobe iz Ukrajine koje se nalaze na području Dubrovačke biskupije, u organizaciji Caritasa Dubrovačke biskupije, počeo je u utorak 28. ožujka 2023. u Centru za strane jezike Sveučilišta u Dubrovniku.

U povodu 56. godišnjice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, jezikoslovac i onomastičar dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlja u Zagrebu održao je, u ponedjeljak 20. ožujka 2023., u dvorani Vinka Draganje kod dominikanaca u Splitu, predavanje „Od borbe za samosvojnost do rastakanja“, izvijestila je Hrvatska udruga „Benedikt“.