Knjiga „Mamma Schiavona iliti Majka Božja hrvatska “ autora mons. dr. sc. Jurja Batelje, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i generalnog postulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, predstavljena je u ponedjeljak 22. travnja 2024. u Interpretacijskom centru šibenske katedrale „Civitas Sacra“.

Izlaganje kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i generalnog postulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. dr. sc. Jurja Batelje na predstavljanju njegove knjige „Mamma Schiavona“, u ponedjeljak 22. travnja 2024. u Interpretacijskom centru šibenske katedrale „Civitas Sacra“.

Židovska pjesnikinja Else Lasker-Schüler (1869.-1945.) poslala je papi Piju XII. u ljeto 1942. rukom pisano pismo u kojem traži spas fašističkog diktatora Benita Mussolinija, izvijestio je 3. siječnja Vatican News.

Knjiga mr. vlč. Bojana Ivešića „Nastanak i uporaba vatikanske verzije 'navodnoga Stepinčeva pisma' iz 1943. sa referencijalnom dokumentima“ objavljena je u izdanju Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije, prenosi portal Nedjelja.

Svetkovina Triju kraljeva svečano je proslavljena 6. siječnja u župi Presvetog Trojstva u Krašiću gdje je proslavljen titular stare krašićke župne crkve. Ujedno je obilježeno sedamdeset godina otkako je papa Pio XII. proglasio kardinalom tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Glavni urednik vatikanskih medija Andrea Tornielli se u komentaru za Vatican News, u subotu 18. prosinca 2022., osvrnuo na nedavnu objavu svetog oca Franje da je pripremio pismo s odricanjem od papinske službe u slučaju ozbiljne bolesti koja bi ga spriječila u njezinom obnašanju, podsjećajući da je isto učinio papa Pavao VI. 1965. godine.

Ovo je treći dio - od ukupno šest dijelova - feljtona o dvije nedvojbeno najpoznatije kršćanske (katoličke) relikvije - Torinskom platnu i Svetom Licu na velu iz Manoppella – koji objavljujemo na mrežnim stranicama Hrvatske katoličke mreže (HKM) i Informativne katoličke agencije (IKA).

Sveti Otac Pio XII. uspio je svojim utjecajem zaustaviti snažni prodor komunizma u zapadne europske zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Prilike u zapadnoj Europi su bile takve da je nakon pada nacizma u Njemačkoj nastao golemi prostor za širenje komunističkog utjecaja. Sovjetski utjecaj u zapadnoj Europi nakon rata doživio je veliki zamah te mu se kao organizirana duhovna snaga suprotstavio upravo Pio XII. Smatrao je da ako padne Italija u ruke komunista da će domino-efektom doći pod komunizam i Španjolska i Francuska te tim redom cijela Europa.

PONTIFIKAT PAPE PIJA XII. (1939. – 1958.): Sveti Otac Pio XII. nije vjerovao ni Hitleru ni Staljinu, bio je osvjedočeni antinacist i antikomunist, znao je da će biti teško ostvariti prekid vatre i primirje između dvojice lidera čije su vladavine utemeljena na trajnoj nepravdi, ali i otvorenom neprijateljstvu i prema dobrome dijelu vlastitih naroda koji nije podržavao njihovu ratnu retoriku i posezanja za tuđim teritorijima. No nije odustajao, upozoravao je na nepravdu i progon Židova, ali istovremeno i pomagao Židovima u njihovu zbijegu pred nacistima.

Papa Benedikt XV. procijenio je da će za svoju mirovnu inicijativu okončanja Prvog svjetskog rata najveći otpor imati u Njemačkoj, te je za tu diplomatsku misiju odredio mladog, ali vrsnog poznavatelja međunarodnih odnosa, tada 41-godišnjeg vatikanskog diplomata Eugenija Pacellija, koji je kao učen državnik vrlo brzo detektirao (političku i socijalnu) situaciju u Bavarskoj, ali i u cijeloj Njemačkoj.