Novi Statut vatikanske zaklade „Papina svjetska molitvena mreža“, koji je papa Franjo odobrio 1. srpnja ove godine, a objavljen je danas, 8. srpnja, potvrđuje otvorenost univerzalnoj dimenziji inicijative proizišle iz Družbe Isusove i uvijek povjerene isusovcima, koja ga stavlja u službu svake partikularne Crkve u svijetu. Ali u usporedbi sa Statutom iz 2020., uključuje se Tajništvo za gospodarstvo kao odgovorno za konačno odobravanje proračuna, preventivno i savjetodavno, te za imenovanje jedinog revizora. Te su zadaće prije bile povjerene Državnom tajništvu.

Papina svjetska molitvena mreža, podsjeća se u Statutu, razvila se iz izvorne inicijative Apostolata molitve, koju je u Francuskoj 1844. godine potaknuo isusovac otac François-Xavier Gautrelet, i koja je u početku bila upućena mladim isusovcima tijekom početne formacije. Inicijativa je brzo prerasla u apostolat molitve za poslanje Crkve, dosežući oko 13 milijuna članova u mnogim zemljama. Nakon toga, 1915. godine, nastao je Euharistijski križarski pokret, danas Euharistijski pokret mladih, kao njegova sekcija za mlade. Tijekom godina i kroz razne statute, Apostolat molitve sve je više postajao služba Svete Stolice bliska molitvi za nakane Svetoga Oca (kao što su osobito željeli Lav XIII. i Pio XI.).

Tragom svojih prethodnika, papa Franjo je želio da to služenje Svetom Ocu, kroz molitvu, postane Papinsko djelo, te kirografom od 17. studenoga 2020., osnovao Vatikansku zakladu „Papina svjetska molitvena mreža“ (RMPP). Na taj način, budući da se u prošlosti Apostolat molitve shvaćao kao poslanje Svete Stolice povjereno Družbi Isusovoj, od tog je trenutka, kao Papina svjetska molitvena mreža, nastavio biti povjeren isusovcima, ali se otvorio univerzalnoj dimenziji, stavljajući se u službu svake partikularne Crkve u svijetu. Papina svjetska molitvena mreža koordinira i animira taj duhovni pokret u brojnim zemljama, podupirući evangelizacijsku misiju Pape kroz molitvu za misiju suosjećanja sa svijetom.

Kako se ističe u novom Statutu, Zaklada ima zadaću koordinacije i animiranja na globalnoj razini, a danas je prisutna u 89 zemalja, uključenih u mrežu koju čini više od 22 milijuna katolika. Riječ je o zemljama i biskupijama koje shvaćaju molitvu kao oblik apostolata i, posebno, koje mjesečne molitvene nakane koje Sveti Otac predlaže Crkvi uzimaju kao temu ili sadržaj osobne ili skupne molitve, surađujući tako s poslanjem Crkve kako bi se stavile u službu izazova čovječanstva. Nova molitvena sredstva koja je pokrenula Papina svjetska molitvena mreža jesu “Click To Pray”, Papina službena web platforma za molitvu i “Papin video”, koji svakog mjeseca objavljuje Papine molitvene nakane.

Svjetska mreža, podsjeća se u Statutu, otvorena je svim katolicima koji žele ponovno potaknuti, obnoviti i živjeti misionarski značaj koji proizlazi iz njihova krštenja. Njegov je temelj duhovnost Srca Isusova, objašnjena u dokumentu Apostolata molitve pod naslovom „Hod s Isusom u apostolskoj dostupnosti“, iz prosinca 2014. godine. Zbog toga predlaže katolicima duhovni put nazvan „Put srca”, kako bi poistovjetili osjećaje i postupke s Kristovim srcem. To je put koji integrira dvije dimenzije: suosjećanje sa svijetom i ljudskim bićima te zajedništvo s poslanjem Sina.

U svjetskoj mreži, ljudi koji prihvaćaju i mole za Papine nakane, koje izražavaju izazove čovječanstva i poslanja Crkve – kako se navodi u statutu – otvaraju svoj pogled i svoje srce potrebama svijeta, čineći svojima radosti i nade, boli i patnje čovječanstva i Crkve, i nadahnuti su da vrše duhovna i tjelesna djela milosrđa. Tako žive duhovni put koji im omogućuje izići iz “globalizacije ravnodušnosti” i otvoriti se suosjećanju za svijet. U spomenutom duhovnom putu pak, koji potiče Papina svjetska molitvena mreža, budi se misionarski poziv krštenika, dopuštajući mu da u svom svakodnevnom životu surađuje s poslanjem koje je Otac povjerio svome Sinu.

U dijelu posvećenom upravnim tijelima Svjetske mreže, Statut potvrđuje da je Zaklada izravno podređena autoritetu Pape, koji njome upravlja preko Državnoga tajništva, uzimajući u obzir da je od početka Apostolata molitve povjerena Družbi Isusovoj. Njegovim upravnim odborom predsjeda međunarodni ravnatelj koji će, koliko je moguće, pripadati Družbi Isusovoj, a kojega predlaže isusovački poglavar iste Družbe Isusove, a imenuje ga Papa na petogodišnji mandat koji se može obnoviti. Vijeće također čine jedan predstavnik Državnoga tajništva i tri člana koje predlaže generalni poglavar Družbe Isusove, a sve ih imenuje državni tajnik na petogodišnji mandat i mogu biti potvrđeni na toj dužnosti.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.