Pod naslovom „Populistički pokreti i inicijative mogu korigirati anomalije predstavničke demokracije“ dr. Balabanić razjašnjava detalje značajki populizma, pojma koji se u političkom diskursu nerijetko nekritički rabi da bi se ocrnili politički protivnici.

„U političkim raspravama i kolokvijalnom govoru populizam ima pejorativno značenje i njime se služe političari da bi diskreditirali svoje političke protivnike. Kad se u javnoj sferi nekoga proglasi populistom, najčešće se želi reći da je riječ o demagogu koji daje lažna obećanja, osobi koja širi iluzorne ideje, koja nudi jednostavna rješenja“, kazao je u intervjuu Glasu Koncila dr. Balabanić.

Odgovarajući na pitanje je li populizam nešto negativno i prijetnja demokraciji, te da ocijeni u kakvu su odnosu hrvatska politika i populizam, dr. Balabanić je za Glas Koncila rekao: „Glasači osjećaju da imaju moć samo u trenutku političkih izbora, a da nakon toga političari vode države neovisno o predizbornim obećanjima, bave se vlastitim interesima ili interesima pojedinih društvenih skupina te često uopće ne mare za mišljenje građana glede određenih pitanja, nego se vode interesima nadnacionalnih organizacija poput Europske unije ili NATO pakta.“

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Glasa Koncila.