Suslavili su rektor crkve don Mate Polonijo, tajnik don Josip Karabajić, dekan vlč. Robert Zubović te drugi svećenici lošinjskog dekanata. Na početku misnog slavlja don Mate je pozdravio nazočne vjernike.

Biskup Petanjak je u propovijedi, između ostaloga, istaknuo da svaki narod i svaka kultura imaju svoje heroje. To su stvarne, povijesne osobe koje su najčešće živjele u neko teško vrijeme, a izveli su neka herojska djela koja su nadilazila ljudsku logiku i jednostavno prerasli u legendu, postali su legenda, jer je tim ljudima i tom vremenu trebao takav lik koji je svima ulio posebnu snagu i dao im nadu da se može i isplati živjeti, boriti, žrtvovati, poduzimate nesvakidašnje akcije, koje su same po sebi jednostavne, ali donose veliki učinak, naglasio je biskup.

To što vrijedi za narod općenito, vrijedi i za sveopću Crkvu, dodao je. Nema tog vremena u kojem kršćani nisu progonjeni, zatvoreni, osuđeni i ubijeni. Predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Kurt Koch je prije nekoliko dana rekao da je kršćanska vjera danas najprogonjenija religija na svijetu. To znači da danas sve Crkve i kršćanske zajednice imaju svoje mučenike, istaknuo je propovjednik.

„U takvim vremenima je živio i svečar sveti Nikola. Rodio se oko 260. godine, i to u kršćanskoj i dobrostojećoj obitelji. Izabran je za biskupa grada Myre, u Maloj Aziji u današnjoj Turskoj, u vrijeme kad su kršćani progonjeni od cara Dioklecijana (303. godine), tako da je Nikola proveo u progonstvo desetak godina, sve do 313. kad je car Konstantin dao kršćanima slobodu ispovijedanja kršćanske vjere. Kad se spozna da jedan teški i mučenički život u progonstvu nije Nikolu otupio, nije ga učinio sirovim i odurnim, nego ga je tako svega samljeo i prožeo da je od njega učinio čovjeka koji je dobar kao kruh. Koji nikome ne bi ni najmanju nepravdu učinio, nego u svemu i na svaki način pomagao, kao što se to govori za svetog Nikolu, koji je imao toliko istančano srce da je uvijek priskakao u pomoć ljudima kad su se našli u teškim neprilikama, bez obzira o kome se radi, onda se takav lik sam od sebe nameće kao određeni uzor kojeg se ne može ne nasljedovati ili mu se bar moraš diviti. Sveti Nikola je i dobar, darežljiv, osjetljiv na tuđe muke i potrebe, spreman pomoći, ali se moramo pitati: odakle njemu takva osjetljivost, takav istančan duh i senzibilnost za bližnjega u potrebi“, istaknuo je.

„S tim duhom je sudjelovao je na Nicejskom koncilu 325. godine, na kojem je bilo 318 crkvenih otaca. To je prvi sveopći sabor Crkve u povijesti kršćanstva, na kojem se počeo graditi temelj Vjerovanja koje svake nedjelje i svetkovine molimo u Crkvi. Na koncilu u Niceji branila se vjera u Kristovo božanstvo, tj. da je Isus Krist kao Sin Božji odvjeka Bog i da je istobitan (homousios) s Ocem. Stvar je u tome što je čovjek zlorabeći svoju slobodu sposoban sam sebe uništiti, kao što su to učinili i prvi ljudi, ali nije sposoban i nije dovoljno jak da sam sebe izvuče iz tog zla i grijeha u kojeg je sam sebe gurnuo. Čovjeku je  potreban netko jači od njega tko će ga izvući i spasiti, a jači od čovjeka Bog, ali budući da je čovjek sagriješio, a ne Bog, čovjek na neki način mora sudjelovati u tom svom spašavanju, a nije dovoljno kadar. Zato druga božanska osoba, Sin, uzima tijelo čovjeka, dolazi na ovaj svijet, i putem muke, križa i uskrsnuća donosi čovjeku spasenje. Spasenje je u Bogo-čovjeku Isusu Kristu. Potreban nam je netko jači od nas da nas izvuče iz grijeha i smrti, a to je Bog“, istaknuo je biskup.

Iz svega rečenog za sv. Nikolu možemo reći da je bio biskup koji je svoju vjeru živio u dobru i u zlu, u slobodi i progonstvu, koji se borio za čistoću prave vjere, koji je spreman za svoja uvjerenja ići u progonstvo, trpjeti i umrijeti, a opet teret života ga nije udaljio od potreba maloga čovjeka, koji je sa svoje strane ostao zadivljen, istaknuo je biskup.

„Svece slavimo kao uzore koje treba nasljedovati i čija je poruka života svevremenska. Sveti Nikola svakome od nas može biti primjerom kako prihvatiti svoj život u vremenu u kojem se nalazimo, živjeti svoju vjeru odlučno i odvažno pod svaku cijenu, prihvatiti sve ono što nam život može donijeti, vjerujući da je to za naše dobro i za našu ljudsku i duhovnu izgradnju čak i onda kad ne razumijemo zašto nas je nešto snašlo. To se zove prihvatiti volju Božju, ne rezignirano, ne melankolično nego je odlučno svjedočiti, to će onda od nas učiniti ljude širokih vidika i srca koji će biti svjesni da se novi svijet gradi samo u brizi za malog čovjeka, u jednostavnosti i poniznosti“, dodao je biskup.

Na kraju misnog slavlja lošinjski župnik vlč. Robert Zubović, koji je uime župe vodio obnovu crkve, čestitao je blagdan svim pomorcima, ribarima i djeci. Zahvalio je svima koji služe u crkvi sv. Nikole, izvođačima radova i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u obnovi crkve.

Na kraju su djeca župe pod ravnanjem s. Ružice Dodig i s. Katarine Mikić otpjevala pjesmu „Opet će doći Nikola sveti“ za koju je snimljen i spot koji je izašao uoči blagdana sv. Nikole. Sveti Nikola je posjetio crkvu i poklonio darove djeci. Liturgijsko pjevanje je animirao zbor župe Mali Lošinj, izvijestila je Župa Mali Lošinj.