Nadbiskup Devčić je u propovjedi vjernike podsjetio na važnost misijskog djelovanja, osvrnuvši se prvenstveno na misijsko poslanje kao dio proročkog poslanja svakog vjernika, slično onome kakvo su imali starozavjetni proroci Mojsije, Izaija, Jeremija i Jona.
Riječki nadbiskup i metropolit mons. Ivan Devčić: Misijsko poslanje imaju svi kršćani
Odgovori tih proroka veoma nalikuju našim odgovorima na Božji poziv i oblikuju naše poslanje. “Bit poslanja najbolje se može uočiti kod proroka, od kojih je prvi Mojsije. Bog vidi kako izraelski narod pati u egipatskom ropstvu, stoga šalje Mojsija da izbavi njegov narod. Božje riječi: ‘Ja te šaljem…’, u središtu su svakog proročkog poslanja. Svaki se prorok odaziva tom pozivu u skladu sa svojim temperamentom: Mojsije traži znakove svoga poslanja (usp. Izl 3, 10), te ga pokušava odbiti (usp. Izl 4, 13), Izaija se nudi: ‘Evo mene pošalji!’, dok se Jeremija ispričava pod izgovorom da ‘ne umije govoriti’ (usp. Jr 1,7). Prorok Jona, s druge strane, odbija Božji poziv, jer je on univerzalan, odnosno upućen svim ljudima (usp. Jon 1, 1).
Isti univerzalizam možemo pronaći i u poslanju Isusa Krista, koji svoje učenike poziva da učine sve narode njegovim učenicima (usp. Mt 28, 18- 29).”
Spomenuvši cilj proslave misijske nedjelje, nadbiskup Devčić skreće vjernicima pozornost kako su upravo misionari ti čija je požrtvovnost i raspoloživost srca Božjem pozivu bila razlogom da je svjetlo Božje riječi obasjalo živote tolikih ljudi i omogućilo im dostojanstveniji život. “Misijsko poslanje imaju svi kršćani”, podsjetio je propovjednik, “pogotovo kršćanski roditelji koji u svojim obiteljima čine ono što i misionarke i misionari u krajevima gdje ih je Bog poslao naviještati vjeru. To čine svojim primjerom života vjere. Nadalje, svakom je biskupu, svećeniku, redovniku i redovnici, kao i kršćanskim roditeljima, zadatak pokazati drugima Krista koji je put istine i života.”
Misijska nedjelja nas na poseban način navodi promišljati o svome poslanju, njegovom značenju za naš život, ali još važnije, za život onih kojima smo poslani.
Nadbiskup je propovijed zaključio mislima u tom duhu: “Budimo misionari koji će one koje nam Bog povjerava, pozvati da krenu na taj put spasenja, ustrajno noseći svoje križeve, ohrabrujući ih da slijede Gospodina do kraja.”
Sestra Mirjam Filipović: Misionari napuštaju udobnosti svojih života kako bi bili produžena ruka Božja
Značenje obilježavanja ove 95. misijske nedjelje upotpunilo je toplo svjedočanstvo sestre Mirjam Filipović, redovnice Družbe Služavki Kristovih, koja djeluje na Haitiju.
S. Mirjam zahvalila je, prvenstveno ocu nadbiskupu, mons. dr. Ivanu Devčiću, i Andreji Škarabot Kunštek, povjerenici za misije Riječke nadbiskupije, na mogućnosti da s vjernicima podijeli svoje vrijedno iskustvo. Posvjedočila je o okolnostima svoga poziva i prilikama života na Haitiju gdje djeluje već skoro sedam godina.
“Misionari napuštaju udobnosti svojih života kako bi bili ‘produžena ruka Božja’. Providnost me je dovela na Haiti, iako sam misijsko poslanje osjećala još od mladosti. Na Haitiju gdje djelujem, prilike života su veoma teške. Vlada neimaština i bezvlađe. Mnogi ljudi su ondje potrebni osnovnih sredstava za život kao što su hrana i lijekovi, što im nastojimo omogućiti svakog dana.” Da se radi o vjernički plodnoj zajednici, svjedoči i činjenica da s. Mirjam djeluje na području novoosnovane župe od 35 000 vjernika gdje im se nastoji pružiti, pored materijalne, i prijeko potrebna duhovna skrb, te se radi na opismenjavanju djece i odraslih jer je na Haitiju 60 – 70 % stanovništva nepismeno.
“Jedna od zadaća misijske postaje na kojoj djelujem jest i rad škole gdje bi se djeca i odrasli mogli obrazovati te dobiti topli obrok, mnogima jedini u danu. Moramo se prisjetiti onih koji nemaju osnovne životne uvijete, otvoriti srce i pomoći im kako možemo.” Na kraju, zahvalila je svima koji prate misionare u svojim molitvama. “Mi vaše molitve svakog dana osjećamo.”, zaključila je s. Mirjam svoje svjedočanstvo.