Drage sestre i braćo,

nakon iskustva sinodalnih savjetovanja tijekom protekle pastoralne 2022./2023. godine, a na temelju prethodno donesenih odluka Nadbiskupijskog pastoralnog vijeća i Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupije, osnovna smjernica pastoralne 2023./2024. godine jest uspostavljanje sinodalnosti kao stila crkvenoga života koji naša mjesna Crkva želi usvojiti i razvijati. Sva pastoralna nastojanja i djelovanje, osobito u smislu nastavljanja prakticiranja sinodalnih savjetovanja (sinodalnih susreta i dijaloga), morala bi pomoći da sinodalnost postane način crkvenoga života naše nadbiskupije. Ovaj plan i program nije dakle prolazna i privremena karaktera već je u službi utemeljenja trajnog načina življenja crkvenosti prožete sinodalnim duhom.

Središnja je tema Smjernica za pastoralnu 2023./2024. godinu pitanje kako spomenuto dosadašnje iskustvo sinodalnosti primijeniti u redovitom životu naše mjesne Crkve, u raznim aspektima njezina crkvenoga života i na svim crkvenim razinama, usvajajući i razvijajući kulturu i metodologiju osluškivanja i dijaloga. Pod „raznim aspektima crkvenog života“ pretpostavljaju se već postojeće strukture u zajednicama, poput župnih pastoralnih vijeća, ali i svi oblici odnosa (odnos župnika i vjernika, odnosi među članovima zajednice, odnos s onima koji ne pripadaju zajednici, odnos prema stvorenom svijetu). Pod pojmom zajednice misli se ne samo na župe već i na redovničke zajednice, udruge vjernika, molitvene zajednice, crkvene pokrete, katoličke škole i dr.

Tijekom ove pastoralne godine željeli bismo u duhu sinodalnosti potaknuti što veći broj svećenika, posvećenih osoba i vjernika na prakticiranje sinodalnosti u redovitom životu i poslanju Crkve i redovitom obliku zajedništva te aktivno promišljati kako što bolje ostvariti sinodalnost u našoj nadbiskupiji. Prakticiranje sinodalnosti na raznim razinama ostvaruje se na višestruke načine: na razini nadbiskupije na tribinama, sinodalnim susretima i dijalogom, a u dekanatima poticanjem međužupnih susreta, zajedništvom međužupnih vijeća i dr.

U crkvenoj zajednici, župama, redovničkim zajednicama, odnosno crkvenim udrugama i pokretima bilo bi potrebno realizirati načine rada koji se temelje na slušanju onih koji s nama dijele poslanje svjedočenja vjere i ljubavi u svijetu, kako bismo, prepoznajući ono što je Duh već dao našim zajednicama i otkrivajući nove načine djelovanja, ostvarili zajedništvo u Crkvi i svijetu, odnosno utjecali na cjelovit razvoj ljudske osobe, putem ostvarenja sinodalnog načina djelovanja diljem naše nadbiskupije. Pritom valja prepoznati postojeće poteškoće prisutne u našim crkvenim zajednicama kao i u našem odnosu sa svijetom, posebice kad su u pitanju marginalizirane osobe i kategorije, pristupajući svima sinodalno. Potrebno je početi primjenjivati načela i dokumente te prijeći na življenu sinodalnost, u bratstvu i sestrinstvu sa svima.

U tom kontekstu prioritetno nam je promišljanje o potrebi Biskupijske sinode 2025. godine, odnosno o tome pozivaju li nas i, ako da, koji aktualni problemi i izazovi na njezino eventualno sazivanje te konačan uvid u stvarno stanje, odnosno naše sposobnosti za jedno takvo događanje kao što je biskupijska sinoda.

Danas nije dovoljno sazivati ljude na događaje. Potrebno je krenuti zajednički na put, zajednički hodati s ljudima. Isus je hodio s ljudima. Od samoga početka i Crkva je prakticirala stil zajedničkoga hoda, čiji je izraz bio bratstvo. Bratstvo je mreža bliskih odnosa koje je Isus prakticirao s ljudima, a ostvarivao ih je osobno, svojim tijelom još prije negoli riječju. Putem pojma bratstva prva je kršćanska zajednica sebe definirala („bratstvo ljubite” 1Pt 2,17 i „braća po svijetu” 1 Pt 5,9). Bratstvo nije bilo pridržano samo malom broju izabranika već se otvaralo svima, Židovima i Grcima, ženama i muškarcima, robovima i slobodnjacima (usp. Gal 3,27-28).

Papa Franjo u Evangelii gaudium ističe da se bratstvo ostvaruje prihvaćanjem, slušanjem, dijeljenjem, blizinom, solidarnošću, navještajem, poslanjem, siromaštvom (usp. EG179sl). Pastoralna 2023./2024. godina treba biti usmjerena ponovnom otkrivanju otvorenog bratstva (i sestrinstva), koje treba postati stil crkvenoga života Riječke nadbiskupije.

S nadom da će se to i dogoditi, na sve vas i sva naša pastoralna nastojanja, ona osobna i ona zajednička, u zajedništvu braće i sestara, zazivam Božji blagoslov i nebeski zagovor naše Majke milosti Gospe Trsatske i sv. Vida, našeg nebeskog zaštitnika.

S poštovanjem i blagoslovom u Gospodinu vaš

Mate Uzinić, nadbiskup