Nakon uvodne molitve koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice s. Natanaela Radinović i Helena Balajić, u rad stručnog skupa sudionike je uveo mr. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Don Josip istaknuo je kako se ideja za temu stručnog skupa javila kao posljedica Biskupske sinode o mladima u Rimu, održane u listopadu 2018. godine, te kako je cilj skupa sezibilizirati vjeroučitelje na ustrajnost i osmišljavanje novih pastoralnih modela u radu s mladima.

Uime domaćina pozdravnu pastirsku riječ okupljenim vjeroučiteljima uputio je i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nadbiskup je istaknuo važnost izabrane teme koja je „kruh svagdanji” vjeroučiteljskih napora te napomenuo da je mladost važna etapa ljudskog života, a primljena formacija u mladosti utječe na sve ostale etape ljudskog života.

Stoga, formacija u vjeri traži konstantu u prenošenju pologa vjere, trajni rast u ljubavi i ustrajnoj molitvi s ciljem da naši mladi postanu djelatni članovi društva i Crkve, istaknuo je nadbiskup Barišić.

Prvo predavanje „Vjera i religioznost adolescenata i mladih – teološko-sociološki pogled“ održala je prof. dr. Valentina Mandarić, profesorica na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije. U prvom dijelu predavanja ukazala je na teškoće i promjene u tumačenju, poznavanju i razumijevanju pojmova adolescenti i mladi, analizirajući njihov profil, životni kontekst i životne stilove suvremenog društva unutar kojeg se adolescenti i mladi kreću. Odrasli se danas suočavaju s ozbiljnim teškoćama u razumijevanju svijeta mladih, s nejasnoćom o načinu pristupa i pomoći mladima da se susretnu s Kristom i Crkvom u kontekstu u kojem se više ne mogu toliko oslanjati na obitelj i društvo. Polazeći od te činjenice, uočljivo je slabljenje kršćanskog identiteta, tendencija udaljavanja mladih od Crkve, ali ne i od religije i duhovnosti, naglasila je dr. Mandarić. Kompleksnost društvenih promjena dovela je i do promjena u definiranju pojma mladi. Mlade definira dijeleći ih u tri kategorije: adolescenti, predodrasli i odrasli mladi. Time smješta mladost do uključivo 34. godine. Mišljenja je i kako nije dobro govoriti o mladosti, već je nužno govoriti o konkretnim ljudima, mladima. Mladost je postala ideal kojem se teži i time nerijetko ne prihvaća prolaznost navedenog razdoblja ljudskog života.

Novi antropološko-kulturalni izazovi s kojima se mladi danas suočavaju utječu na oblikovanje njihova identiteta i usvajanje vrednota, a pitanje je koliko ih uspijevamo ispravno i cjelovito interpretirati i na tom temelju oblikovati svoja pastoralna nastojanja, istaknula je dr. Mandarić. Polazeći od navedenog, predstavila je životne stilove i generacijska obilježja mladih danas. Digitalna kultura omogućila je mladima stvaranje virtualnog identiteta koji zauzima sve važnije mjesto i u njihovu stvarnom životu do te mjere da mladi nerijetko gube kontakt sa stvarnim svijetom. Za razliku od prethodnih generacija, za današnje mlade se kaže da su „generacija kojoj se ne žuri odrasti“. Riječ je o digitalnoj generaciji kojoj je „web forma mentis“, istaknula je predavačica. U analizi svijeta mladih važnu ulogu ima metoda kulturne analize koja od vjeroučitelja traži da se osposobi iščitavati suvremenu situaciju i kulturu mladih. Istaknuto je da danas na životne stilove mladih najviše utječe društvenost, transparentnost, neposrednost, sloboda i iskustvo.

Je li se Crkva udaljila od mladih? upitala je dr. Mandarić. Istaknula je kako je Crkva oduvijek pokazivala brigu za mlade, a o čemu svjedoči i papa Franjo sazivanjem Biskupske sinode o mladima 2018. godine. Potrebno je osmišljati i provoditi pastoral u službi današnjih mladih, nudeći im ljepotu i snagu evanđeoske poruke spasenja.

Predstavljene su i moguće zapreke na putu mladih do zrelosti vjere, među kojima se ističu neuspjela kršćanska inicijacija, nejasnoće u odgovoru na pitanje što znači biti kršćanin kad se odraste, korelacija između osobne vjere i „kućne vjere“, kriza generacijskog prenošenja vjere, razočaranost u Crkvu i kriza odraslosti, odnosno reinterpretacija smisla ljudskog života. U završnom dijelu predavanja dr. Mandarić istaknula je kako su mladi sadašnjost, a ne samo budućnost Crkve i da bi nam svima cilj trebao biti odrastao vjernik zauzet u Crkvi i društvu. Osobito mjesto u senzibiliziranju i primjeru mladima zauzima pitanje vjerodostojnosti odraslih vjernika čija je uloga u prenošenju vjere neprocjenjiva, zaključila je dr. Mandarić. Uslijedila je tematska rasprava te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Drugo predavanje „Prenošenje vjere mladima u svjetlu održane sinode o mladima, vjeri i razlučivanju zvanja” održao je pomoćni banjolučki biskup Marko Semren. Predstavljujući tijek rasprava i zaključke s održane Biskupske sinode o mladima 2018. godine, dr. Semren osobito se osvrnuo na ulogu Crkve, majke i učiteljice vjernika, kao i na plod sinodalnog zajedništva, a to je svijest potrebe i zajedničkog rada mladih i odraslih kako bi se iznašla rješenja i unaprijedio međusobni pristup. Sinodalni oci iskazali su razumijevanje prema potrebama i pitanjima mladih, osobito u vidu njihova afektivnog i spolnog života, preispitivanja i nejasnoća, obiteljskih, nerijetko teških, situacija, kao i pitanje migracija i ulaska mladih u svijet rada.

Sinodalni oci raspravljivali su i o potrebi mistagogoškog puta vjere nakon primanja sakramenata kršćanske inicijacije, sa sviješću kako je Crkva trajno na putu vjere. Istaknuta je i veća potreba usmjeravanja pastorala prema najslabijim članovima društva. Biskup Semren istaknuo je i pozitivna iskustva u radu s mladima u BiH, ističući važnost traženja i razlučivanja u izboru na egzistencijalnom području. Istaknuo je kako je svako zvanje različito i posebno i kako na tom putu sazrijevanja i razlučivanja zvanja pratitelj može biti svaki pojedinac svjedočkog života vjere, prikladno pripremljen. Sinoda je istaknula i obnovljeno crkveno zajedništvo i jedinstvo vjere koje se ostvaruje zanosom ali i preuzetim rizikom u pastoralnim nastojanjima.

Mladi su pozvani pomladiti lice Crkve jer Bog je mlad. Ako želi biti aktualna, Crkva mora učvrstiti most između sebe i modernog svijeta, istaknuo je biskup Semren.

Sinodalni oci uputili su i pismo mladima kojima ih ohrabruju da u svom životnom okruženju obnove lice svijeta prema temeljnim vrednota ljubavi, istine i pravde. Sinoda je svjesna kako se današnji mladi ugledavaju na suvremene uzore, svojevrsne zvijezde i da žele i sami biti zvijezde. Stoga, Sinoda nudi paradigmatski okvir u radu s mladima. Sinoda poziva da mladima osvijetlimo kerigmu i katehezu kao svojevrsnu „zvijezdu vjere” po uzoru na Mariju. Poziva nas da u mladima budimo „zvijezdu srca”, koja se otvara Božjoj Riječi i obraćenju. Promiče i puteve socijalne formacije naslovljene „zvijezdom mudrosti”. Ističe važnost biblijske formacije mlade osobe kao „zvijezde teologije”. Da bi se zadobilo izliječenje od raznih oblika ovisnosti, istaknuta je važnost i promicanja „zvijezde Samaritanca”, koji služi iz ljubavi prema bližnjemu. Mladi su pozvani biti „zvijezde izlaska” u zajedničkom hodu prema Isusu Kristu i u misijskom poslanju Crkve. „Zvijezda nade” budi nadu, osobito pod vidom integracije migranata. Istaknuta je važnost promicanja „zvijezde Abrahama”, odnosno interkulturalna formacija mladih, „zvijezde ljubavi” u formaciji mladih, zaručnika i bračnih drugova i „zvijezde Uskrsa”, odnosno otkrivanja ljepote i snage liturgijskih slavlja naspram svake krhkosti. Citirajući homiliju pape Franje, biskup je istaknuo Isusovo hodajuće otajstvo služenja prema slijepom prosjaku Bartimeju prepoznato u tri koraka: slušati drugoga s ljubavlju, biti bližnji i svjedočiti ljubav Božju koja spašava, put je vjere, zaključio je biskup Semren.

Uslijedio je okrugli stol o temi „Pastoralno-katehetski modeli rada s mladima“. Uz moderatora don Josipa Periša, sudionici okruglog stola bili su istaknuti vjeroučitelji u pastoralnom radu s mladima: Marin Periš, djelatnik izdavačke kuće Salesiana i televizijski voditelj na Laudato TV, Ana Marčinko, vjeroučiteljica i predstojnica Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, Darko Rapić, član Hrvatskog nazdemlja, i Mario Žuvela, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Bijaći iz Kaštel Novoga.

Periš je iznio svoja iskustva, mogućnosti i nužnost odgoja mladih u vjeri putem suvremenih medija. Zaključuje kako bez medija danas ne možemo pristupati mladima koje možemo odgajati ljepotom slike i iskustvom vjere, kvalitetno osmišljenim sadržajima, međusobnom suradnjom na biskupijskoj i župnoj razini, preuzimanjem inicijative i omogućavanjem mladima da sami stvaraju digitalne materijale za mlade. Marčinko je iznijela iskustvo kampiranja kao modela rada s mladima, osobito ističući primjer „Mljetovanja“ prožetog edukativnim, duhovnim, radnim i rekreacijskim sadržajima. Rapić se osvrnuo na djelovanje Hrvatskog nadzemlja, osnovanog od strane mladih vjernika laika, kojim aktualiziraju kršćansku poruku, animiraju i senzibiliziraju mlade, osobito studente, za život vjere. Istaknuo je važnost razumljivog jezika, odnosno govora koji će biti jasan i pristupačan mladima, koristeći se često i provokativnim naslovima i humorom u svoj objektivnosti i realnosti kršćanske poruke. Žuvela je istaknuo bogato iskustvo i mnogostruke oblike rada s mladima u svojoj župnoj zajednici u Kaštel Novom. Istaknuo je važnost otvorenog i suradničkog odnosa između župnika i vjeroučitelja, ali i drugih zainteresiranih, koji bi u manjim grupama postupno mogli ostvarivati određene pastoralne inicijative, ne nametanjem već osluškivanjem potreba mladih i usmjeravanjem njihova hoda vjere. Nadbiskupijski stučni skup zaključen je isticanjem pozitivnih iskustava u radu s mladima i poticajima na ustrajnija i nova pastoralna zauzimanja i mogućnosti.