Središnje slavlje 80. obljetnice zavjeta sv. Josipu u Postirima na Braču
Foto: Jadran Bašić // Središnje slavlje 80. obljetnice zavjeta svetome Josipu u Postirima na Braču
Postira (IKA)
Središnje zahvalno euharistijsko slavlje 80. obljetnice zavjeta sv. Josipu u Župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima na otoku Braču predvodio je u nedjelju 12. svibnja mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.
Euharistijskim slavljem završena je Godina svetoga Josipa u toj Župi Bračkoga dekanata koja je otvorena u došašću, na početku liturgijske godine. Uz biskupa Palića u slavlju završne proslave sudjelovao i nekadašnji višegodišnji postirski župnik mons. Tonči Jelinčić, dok je kod oltara posluživao biskupov tajnik đakon Mostarsko-duvanjske biskupije Antonio Zirdum.
„U ovome pozdravu donosim pred Vas osjećaj zahvale cijele župne zajednice koja je sljednik generacija ove župe koje su u vrijeme Drugoga svjetskoga rata svoje pouzdanje stavili pod moćnu zaštitu sv. Josipa. Kroz proteklih šest mjeseci, od početka došašća, kada smo započeli Godinu svetoga Josipa, imali smo pred očima očinski lik sv. Josipa u kojemu je ratna generacija naših župljana našla zaštitu u neizvjesnosti za svoje živote. Htjeli smo u svjetlu postirskoga zavjeta učiti se kršćanskim vrlinama sv. Josipa i kroz zajedničku molitvu slijediti primjer njegova života“, poručio je postirski župnik u obraćanju biskupu Paliću i okupljenim vjernicima.
Podsjetio je pritom na kroniku tadašnjega župnika Ante Marušića iz ratne 1944. i na svjedočenje naraštaja ratnih generacija o tome događaju, dodavši kako je u mjestu jedini živi svjedok prisilnoga iseljavanja muškoga stanovništva koje su obavili njemački vojnici u ožujku 1944., barba Jure Šantić Prepedalo, za kojega je rekao da je „poput svetoga Josipa čovjek rada, molitve i žrtve“. Njemačka je vojska, prema dostupnim podacima, tada s otoka odvela sve odrasle muškarce, njih 335, na put u nepoznato. Sedmorica ih je stradala na putu, dok su se ostali vratili svojim kućama.
Župnik Martinić u uvodnome pozdravu izrazio je radost zbog spremnosti i nastojanja župljana da se održi slavlje 80. obljetnice postirskoga zavjeta. „Obljetnica postirskoga zavjeta i blagoslov novoga kipa sv. Josipa jedna je od prigoda u kojoj se na djelu pokazuju vaša spremnost i naše zajedništvo. Zavjet sv. Josipu kroz prošla desetljeća ostao je upisan u zajedničku svijest i bio poticaj na vjernost Bogu po uzoru na naše pretke koji su nam ostavili svijetli primjer vjere i života“, poručio je župnik, zaželjevši svojim župljanima da ih Bog čuva, blagoslovi, jača i krijepi po zagovoru svetoga Josipa.
U propovijedi je biskup Palić primijetio da se 12. svibnja obilježava Majčin dan i pritom ohrabrio majke da budu svojoj djeci odgojiteljice u vjeri te im pruže osjećaj sigurnosti. „Bog je u svojemu promislu odlučio da upravo vi budete one koje će nositi i darovati život. I vi očevi imate svoju odgovornost. Bez dobrih obitelji nećemo imati dobro društvo, bez dobrih obitelji nećemo imati ni duhovnih zvanja“, rekao je mons. Palić. Nadalje, podsjetio je da se Crkva 12. svibnja sjeća i sv. Leopolda Bogdana Mandića. „Bio je to čovjek maloga stasa, ali velikoga duha. Bog se itekako njime služio kako bi očitovao i pokazao svoju milost i ljubav u sakramentu ispovijedi“, rekao je.
Zahvalio je mjesnome župniku što u Župi Postira može slaviti euharistiju kao zahvalu za 80. obljetnicu zavjeta svetome Josipu. Podsjetio je da je upravo zaslugom mostarsko-duvanjskoga biskupa Petra Čule sveti Josip uvršten u Rimski kanon. Mons. Čulu nazvao je mučenikom poput Alojzija Stepinca, rekavši da je bio osuđen na montiranom sudskom procesu na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina. Dodao je i da je sv. Josip zaštitnik Mostarsko-duvanjske biskupije.
Potaknuo je vjernike na razmišljanje o onome što je sveti Josip učinio za Župu Postira, ali i molitvu da Gospodin po zagovoru sv. Josipa nastavi činiti dobra djela u toj Župi i hrvatskome narodu. Podsjetio je da će Crkva uskoro slaviti svetkovinu Duhova koja, kako je rekao, potiče na molitvu Duhu Božjemu i za njegovo djelovanje u životu vjernika. Osvrnuvši se na svetopisamski ulomak o izboru apostola umjesto Jude, biskup Palić je naglasio važnost apostolske službe u Crkvi.
U Crkvi postoji želja da se zadrži broj apostola, ali to nije dugo trajalo. Zajednica Isusovih vjernika se širila i rasla. Prve kršćanske zajednice nisu bile tako brojne, ali su bile postojanije u svjedočenju za uskrsloga Krista. Svojim su načinom života privlačili ljude da su se drugi pitali što je to posebno u kršćanima da žive drugačije, protumačio je biskup. Dodao je i kako su prvi oci govorili „Gdje je biskup, tamo je Crkva“, pojasnivši da se ne radi o osobi biskupa već o službi apostolskoga nasljednika.
Osvrnuvši se na 80. obljetnica zavjeta sv. Josipu, a kao sjećanje na ratnu 1944. godinu, biskup je rekao kako se uz riječ rat koja je postala dio svakodnevnoga govora povezuje razaranje, progonstvo, mučenje, glad i smrt te kako mnogi i danas pate od ratnih posljedica. „U ovoj Župi sjećamo se događaja iz 1944. godine kada se župna zajednica suočila s opasnošću gubitka svojih muževa i vjernika. Zašto je važno sjećati se? U Novome zavjetu sveti Pavao kaže svome učeniku Timoteju: ‘Sjeti se Isusa Krista koji je uskrsnuo od mrtvim’. Sjećanje, prevedeno modernim riječnikom, postaje moguće jedino tamo gdje postoji nada. Kao kršćani trebamo biti ljudi nade. U Isusu Kristu Bog je ušao u tamu ovoga našega svijeta. S Isusovim uskrsnućem u našemu svijetu podignut je znak nade“, poručio je mons. Palić.
Napomenuo je i kako ne bi bilo slobode da se mnogi nisu odlučili darovati svoj život i da se mnogi, rekao je, nisu odrekli vlastite slobode i darovali sebe za slobodu drugih. Potaknuo je vjernike da se zauzimaju za nadu te ju prenose drugima. Govor o nadi povezao je s događajem iz 1944. godine, zapitavši: „Što bi bilo da nije bilo nade da se ti očevi i muževi neće vratiti svojim obiteljima?“ te je pri tom poručio: „Trebamo se kloniti i čuvati ravnodušnosti te buditi nadu“.
U tijeku euharistijskoga slavlja biskup Palić blagoslovio je kip svetoga Josipa izrađen u prirodnoj veličini u talijanskoj radionici „Ferdinand Stuflesser 1875“. Kip je bio izložen u središtu župne crkve, a naknadno će biti postavljen na posebnome mjestu ispod kojega je podignuta spomen-ploča s natpisom „Zavjetno sjećanje za budućnost! U ožujku ratne godine 1944. nadvila se nad žitelje otoka Brača ugroza opstojnosti življenja na otoku poradi prisilnoga iseljenja muškog pučanstva od strane njemačke vojske“. Osim toga, na spomen-ploči ukratko je opisano značenje postirskoga zavjeta s popratnom porukom „Uz 80. obljetnicu zavjeta (1944.-2024.) predvođeni župnikom don Jurom Martinićem postaviše vjernici župe Postira“. U prigodi 80. obljetnice zavjeta svetome Josipu Župa Postira tiskala je i prigodni liturgijsko–pastoralni vodič kao i sličice s prikazom novoga kipa sv. Josipa koje su podijeljene vjernicima na završetku crkvenoga slavlja.
Svoje veliko pouzdanje u zagovor sv. Josipa Postirani su izrazili svečanim kolektivnim zavjetnim obećanjima da će podići kapelicu u čast sv. Josipa, nabaviti svečev veći kip te trajno njegovati pobožnost sv. Josipu kao svojemu mjesnomu zaštitniku. Na tragu toga zahvalnoga sjećanja, župljani su prošlih desetljeća postupno ispunjali obveze ratne vjerničke generacije. Postavljanjem kipa u župnu crkvu doveden je tako do kraja materijalni dio zavjeta, dok je svečeva zavjetna crkva na predjelu Glavica podignuta 2011. za župničke službe mons. Tončija Jelinčića, a blagoslovio ju je tadašnji hvarski biskup Slobodan Štambuk na uočnicu Gospe Karmelske 15. srpnja.