Nedjeljna euharistija bila je zahvalnica na životu i djelu svećenika koji je od 1795. do 1810. kao dušobrižnik ostavio važan trag u rodnoj župi u Pučišćima. Uz mons. Eterovića, suslavili su sadašnji župnik Ivica Huljev i župnik obližnje župe u Postirima Jure Martinić iz Pučišća. Na misi je pjevao župni Zbor sv. Jeronima kojim je ravnala s. Danijela Mihić. Evanđeoski ulomak svečano je navijestio vlč. Martinić.

„Vjera nadvladava sve granice nas smrtnih ljudi, hodočasnika na ovoj zemlji. Uskrsli je i danas prisutan među nama. Vjera je jedini način da se obratimo Isusu Kristu, da ga molimo i  prosimo za tolike milosti koje su nam potrebe. U vjeri smo mi suvremenici i naših starih koji su preminuli. Tako smo suvremenici, u vjeri i sjećanju, i župnika don Andrije Ciccarellija, pučiškoga župnika, koji je umro prije 200 godina”, rekao je nadbiskup Eterović u uvodu u propovijed. Život don Andrije približio je vjernicima kroz govor o tome kako je pučiški župnik bio čovjek, vjere, nade i ljubavi.

Osvrnuvši se na život don Andrije Ciccarellija, rekao je da je bio čovjek vjere. „Rođen je u obitelji u kojoj se vjera prakticirala. To pokazuje činjenica da su on i njegov brat Juraj odlučili postati svećenicima i da su bili župnici jedan nakon drugoga u pučiškoj župi. Vjera je bila poticatelj don Andrije, njegova pastoralnoga i župničkoga djelovanja. Ali, vjera nije nešto apstraktno, ona ima svoj sadržaj”, primijetio je nadbiskup Eterović.

Osvrnuvši se na obilježavanje 200. godišnjice smrti istaknutoga pučiškoga župnika kojemu je bio posvećen trodnevni program u Župi sv. Jeronima, nadbiskup je primijetio da se nakon toliko godina promijenila kulturna, vjerska, ali i društveno-politička situacija, dok je bit vjere, rekao je, ostala ista. „Bit vjere ispovijedamo i u obrascu Vjerovanja na misi. Katolička Crkva, osim toga, oplemenjivala je naše ljude da upoznaju svoju vjeru i da ta vjera ima utjecaj na njihov svakidašnji život”, istaknuo je mons. Eterović.

Spomenuo je, nadalje, i  Ciccarellijev znanstveni doprinos poznavanju Pučišća, Brača, Dalmacije, i šire. „Zahvaljujući don Andriji znamo kako se odvijao vjerski život u Pučišćima, ali i na Braču. Kao vjernik posebno se bavio promicanjem kulta svetaca, i to iz Dalmacije. Pisao je tako o svetome Jeronimu, Jeleni Križarici i mnogim svecima koji se slave u Dalmaciji. Možemo reći da je na neki način zadužio i našu Domovinu, a ne samo Dalmaciju”, poručio je papinski nuncij.

„Don Andriji nas uči kako vjera treba dati plodove. Vjera ne može biti neplodna. Vjera se treba izražavati govorom, ali i djelima, treba preoblikovati i kulturu. Vjera je pozvana preobražavati kulturu koja je sekularizirana. Don Andrija je bio čovjek ufanja, pouzdavao se u Boga unatoč tadašnjoj teškoj političkoj i društvenoj situaciji”, rekao je nadbiskup, dodavši da je don Andrija bio zauzet i u smirivanju revolucionarnih težnji bračkih pučana nakon pada Venecije 1797. godine.

Vjernicima je približio i Ciccarellijeva nastojanja oko proširenja župne crkve pri čemu je nailazio na veliki otpor plemićke obitelji Ivellio koja je živjela u blizini crkve. Susretao se s neugodnostima, ali nije odustajao te je uspio u naumu o proširenju crkvu kroz brojne razgovore i dogovore s obitelji. Na kraju je poručio kako je don Andrija bio čovjek ljubavi. „Ljubav ga je vodila u pastoralnoj brizi za puk”, poručio je mons. Eterović.

Na kraju propovijedi izrazio je nadu da će stručnjaci, osobito znanstvenici koji su sudjelovali na znanstvenome skupu održanomu 19. kolovoza, još dublje prodrijeti u arhiv kako bi javnosti osvijetlili Ciccarellijev lik i djelo. „Zahvalimo Bogu na djelu i osobi don Andrije. Obnovimo našu vjeru u trojedinoga Boga, naše ufanje u Božju providnost, ali i ljubav Boga koji je i u ovoj euharistiji s nama”, zaključio je nadbiskup Eterović.

Pred kraj misnoga slavlja domaći župnik vlč. Huljev obrazložio je vjernicima možebitne nejasnoće oko toga da se u župnoj crkvi nalazi svećenički grob bez grobne ploče. Pojasnio je da je 1888. za vrijeme župničke službe svećenika Dobronića popločana kapela, a budući da je bio problem uklopiti staru grobnu ploču koja je postavljena od početka župne crkve i bila je puno niža, podignuta je nova ploča iznad. Tada su prepisana slova koja su se nalazila na izvornoj ploči, no zbog brojnih generacija natpis na ploči nije vidljiv.

Poslije mise nadbiskup je predvodio molitvu pred svećeničkom grobnicom don Andrije Ciccarellija koja se nalazi u prezbiteriju župne crkve. Nakon mise, nadbiskup je otkrio spomen-ploču don Andriji Ciccarelliju, postavljenu u prezbiteriju o 200. godišnjici njegove smrti. Na spomen-ploči napisano je sljedeće: U ovom svetištu pokopan je don Andrija Ciccarelli (1759.-1823.) pučiški župnik i hrvatski povjesničar.

Program sjećanja na nekadašnjega pučiškoga dušobrižnika upriličen je od 18. do 20. kolovoza u organizaciji Župe sv. Jeronima, mjesne Narodne knjižnice „Hrvatski skup” i Općine Pučišća. Osim svečane akademije koja je večer prije, 19. kolovoza, priređena pred crkvom sv. Jeronima, održan je i znanstveni skup pod nazivom „Don Andrija Ciccarelli (1759.-1823.) i njegovo doba”. Prvoga dana programa o 200. obljetnici Ciccarellijeve smrti, 18. kolovoza, u dvorani Hrvatskoga skupa otvorena je biografska izložba „Don Andrija Ciccarelli – život i baština”.