Veleposlanik Pammer zanimao se za aktualnu situaciju katoličke, poglavito hrvatske populacije, na području Banjolučke biskupije, i za mogući doprinos katolika poboljšanju cjelokupnog stanja u zemlji. Razgovarali su o aktualnom „raspoloženju“ članica EU prema daljnjem proširenju na zemlje Balkana te o migrantima, koji svoj put prema zemljama EU ove godine sve češće traže preko Bosne i Hercegovine. Biskup Komarica iznio je više konkretnih kritičkih primjedbi na dosadašnje ponašanje predstavnika međunarodne zajednice prema narodima ratom zgažene zemlje BiH. Između ostalog, naglasio je kako Anex sedam Daytonskog sporazuma ni izdaleka nije proveden, pogotovo u slučaju protjerane katoličke, odnosno hrvatske populacije iz polovine zemlje, s područja entiteta RS, ali i s nekih drugih područja iz Srednje Bosne u FBiH. Slično je i sa srpskom populacijom kojoj političari nisu omogućili vratiti se na neka područja FBiH. I mnogi prognani Bošnjaci  također se još nisu vratili u svoj zavičaj, pojasnio je biskup. „Činjenica je da su prognani Hrvati osobito na području RS sve poratne godine ostali bez političke, pravne i materijalne pomoći za svoj održivi povratak“, naglasio je biskup Komarica već dobro poznatu istinu. Pitao je veleposlanika Pammera zašto austrijska Vlada i Vlade drugih EU država kojima je stalo do cjelovite BiH ne podržavaju povratak i ostanak bosanskih Hrvata, kad je općenito poznato da su upravo oni najzaslužniji da BiH postoji voljom većine njenih stanovnika i da su najotvoreniji za Europsku uniju, odnosno za sve one pozitivne vrijednosti koje baštini Srednja i Zapadna Europa.

Izrazio je mišljenje da bi upravo Austrija, zajedno sa svojim susjedima, mogla još više učiniti za „privlačenje“ BiH Srednjoj i Zapadnoj Europi, ne samo zbog određene povijesne povezanosti i baštine nego i zbog činjenice da mnogo tisuća stanovnika BiH radi u Austriji i izgrađuje tu zemlju.
Veleposlanik Pammer složio se s biskupovim tvrdnjama, dodavši da se biskupovi napori „visoko cijene kako u austrijskim krugovima, tako i među diplomatima u BiH“. Nadodao je kako u „zboru“ međunarodne zajednice koja odlučuje o BiH ipak velike sile imaju veliku riječ. Biskup je zamolio veleposlanika da i vlada njegove zemlje pomogne da se konačno i stanovnicima BiH omogući da imaju kao i sve druge normalne države svoj Ustav i po njemu izgrađuju pravnu državu umjesto dosadašnjeg „kontroliranog kaosa“, koji rastjerava sve veći broj domaćih stanovnika, osobito mlađe populacije.

Biskup je svoje sugovornike također upoznao s jednim značajnim jubilejom iduće godine – 150. obljetnice dolaska katolika redovnika trapista iz Austrije, Njemačke te drugih deset zemalja Srednje i Zapadne Europe u Banju Luku i osnivanje za civilizacijski razvoj Banje Luke i toga dijela Bosne velezaslužnog samostana, kasnije opatije „Marije Zvijezde“.
Veleposlanik Pammer izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost „za sve što je Katolička Crkva u Banjoj Luci i BiH učinila i što danas čini za opće dobro u zemlji preko svojih brojnih odgojno-obrazovnih, socijalno-karitativnih te privredno-kulturnih projekata“.

Poželio je biskupu da se on i njegovi suradnici u tome ne umore.