„Hrvatska biskupska konferencija donijela je u Zagrebu zaključak 30. travnja 1987. da crkva Svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv. Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti. Ujedno je to iskaz pobožnosti, poštovanja i ljubavi prema sv. Josipu. Ovaj je zaključak donesen u godini sv. Josipa koju je u tom svetištu otvorio kardinal Franjo Kuharić na Josipovo 1987., a zaključio na Josipovo 1988., povodom 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog Zaštitnika Domovine”, rekao je mons.Sente.

Upoznao je zastupnicu Petir s bogatim duhovnim životom u svetištu, iznimnom aktivnošću vjernika laika a posebice mladih, te je najavio da će se i sljedeće godine održati velika pobožnost svetom Josipu koja se sastoji od 19 srijeda, kao poveznica s 19. danom mjeseca ožujka kada cijela Crkva slavi svetog Josipa. Mons. Sente govorio je zastupnici i o milostima koje se događaju po zagovoru sv. Josipa u tom svetištu a o kojima svjedoče sami hodočasnici.

Zastupnica Petir također je imala priliku razgledati prostore Hodočasničkog doma „Mons. Marijan Radanović” koji objedinjuje Veliku dvoranu, galeriju „Martin Borković” u kojoj je trenutačno postavljena izložba „Veselje ti navješćujem” Božidara Škofača iz Letovanića, te suvenirnicu i župni kafić u kojem se rado okupljaju sve generacije vjernika na „najboljoj kavi u gradu”.

Petir je čestitala mons. Senteu ml. na velikom trudu koji ulaže u razvoj Nacionalnog svetišta svetog Josipa, istaknuvši da „sv.Josip kao zaštitnik naše domovine ima svoje mjesto u svakoj hrvatskoj katoličkoj obitelji te je ovo svetište važno kao mjesto okupljanja i molitve upravo za našu domovinu i za naše obitelji”. Rekla je da je za nju sv. Josip primjer povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje jer je sv. Josip bio svjestan da Bog zna što je za njega najbolje i kada su se okolnosti činile potpuno drugačije.

Papa Pio IX proglasio je sv. Josipa 1870. godine, zaštitnikom sveopće Crkve te neslužbenim zaštitnikom od sumnje i oklijevanja, kao i zaštitnikom u borbi protiv komunizma te zagovornikom za sretnu smrt. Prema katoličkoj predaji, smatra se da je sv. Josip umro u rukama Isusa i Marije, te se zbog toga smatra uzorom pobožnog vjernika koji prima milost u trenutku smrti, te zagovornikom obitelji, očeva, trudnica, bolesnih i umirućih, putnika , doseljenika, obrtnika, inženjera i općenito radnika. Sv. Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske.