‘Crkva je uvijek poštivala nevine žrtve’

Kardinal Vinko Puljić nije očekivao ovakve reakcije jer nije prvi puta da se u Sarajevu komemorira bleiburška godišnjica. Prvi put se održala 1996. godine i mirnim putem, prisjetio se, a pitajući se ‘koji su motivi za sve ovo’ ustvrdio je da ne zna, ali uz napomenu da vjerojatno ima različitih motivacija koje ne može prozrijeti.

U tom se kontekstu prisjetio: “Kad sam za vrijeme komunizma bio pozivan na ‘ispit savjesti’ onda su mi znali reći: ‘Što ste vi mislili kad ste to rekli?’ Oprostite, ono što sam mislio to sam i rekao, odgovorio sam im. Mi znamo – uzvratili bi mi – što ste vi mislili. Dakle, ja ne mogu kao komunisti znati što tko misli. Oni su znali sve tko što misli. Ovo je danas ista ta metoda, zapravo hajka.”

Ali postoje i neki drugi motivi, no Crkva je uvijek poštivala nevine žrtve. Nikada nije misom slavila bilo koga, nego upravo suprotno molila je za duše. Zato je to zloupotrebljeno i izmanipulirano u javnosti. “Ja vjerujem da će pamet ipak pobijediti“, ustvrdio je kardinal za Hrvatski katolički radio.

Najavljujući subotnju misu rekao je da će koristi, prema preporuci, redoviti misni obrazac koji se inače slavi toga dana, a propovijed je pripremio još prije 20 dana te nije nastala pod ikakvim pritiskom.

‘Propovijed sam sastavio prije 20 dana’

“Propovijed će biti poruka da svako zlo, svaki zločin, jest zločin bez obzira tko ga napravio. I ne možemo nikada izjednačiti se s nijednim zločinom. Moramo se ograditi. Tko se ne ograđuje od zločina postaje dio zločina. Isto tako, ne može se zločinom zločin braniti.”

“To su principijelne stvari i zato sam iz evanđeoskog duha rekao: ‘Isus je poručio, Istina će vas osloboditi.’ Ako želimo graditi pomirenje i mir međusobno, moramo imati hrabrosti svaku stvar nazvati pravom imenom, moramo imati hrabrosti istinu prihvatiti i tako međusobno povjerenje graditi.”

“Propovijed sam sastavio prije 20 dana. Nisam bio pod utjecajem ovog medijskog linča kojeg sada doživljavam nego sam sastavio iz onog uvjerenja koje nosim, slično kao i prije 15 godina kada sam govorio u Bleiburgu”, poručuje vrhbosanski nadbiskup.

Što se tiče reakcije državnoga vrha u Bosni i Hercegovini, te sugestije da se misa u Sarajevu odgodi, kardinal upozorava da su u ovome krivom pristupu povrijedili dva zakona; prvi o vjerskim pravima i slobodama, a drugi zakon je onaj koji su potpisali državnici BiH sa Svetom Stolicom i to je međunarodni zakon.

Pojasnio je kako je na Crkvi da organizira liturgiju, molitvu i slavlja tako da su se tim reakcijama žestoko zaletjeli. “Koji su sve motivi ja sada ne bih mogao razotkrivati jer čekam da se sve smiri, znate kako ona narodna kaže; ‘kada u srcu gori, onda u glavi dimi’ te se tada nikakvi argumenti ne prihvaćaju”, poručio je kardinal za HKR-ovu emisiju ‘Argumenti’ urednika Ivana Taševa.

‘Ne smijemo ignorirati tuđu bol’

“Dok nema razumskih dokaza, ne želim se niti pravdati niti govoriti. Ako dođe do razuma, onda ću itekako ukazati na svoje razloge i svjedočiti o onome što sam kao župnik pratio i doživio, onome što sam pročitao i o onome što sam ovih dana dobio – brojne činjenice koje su mi ljudi poslali.”

Posebnu je pozornost kardinal usmjerio na ogromnu žrtvu koju su u Sarajevu doživjeli Židovi, a što se zloupotrijebilo. Naime, iznio je:

“Itekako čovjek mora pokazati solidarnost s njima jer su oni istinski bili žrtve. Ja i njih razumijem i osjećam s njima bol, ali isto tako bi i njih molio neka i oni shvate da i mi imamo bol – bol tolikih nevinih žrtava.”

I zato, na određen način, ne smijemo ignorirati tuđu bol, morao imati suosjećanja za bol svih koji su stradali, za one koji su izgubili nevine živote, a drugo je ono što su neki činili. Neka sud prosuđuje, rekao je uz upit ‘je li svaki put sud pravedno sudi’ te da je ‘Bog jedini pravi sudac’.

Na daljnji upit – o najavama mogućega prekida ekumenske i međuvjerske suradnje – kardinal je odgovorio: Ja mislim da nedostaje onoga što sam često znao reći – hrabrosti. Izrazio se kardinal i narodskim jezikom: “Svatko treba svoju ‘avliju’ očistiti, ali smeće ne bacati u tuđe ‘avlije’.” Ovdje je zapravo riječ o sljedećem: ‘Viči na drugog, da ne bi tkogod ukazao na naše’, citirao je.

“Ovo su stvari koje treba smiriti ‘hladne glave’. Htjeli mi – ne htjeli – nama je zajedno živjeti i nema drugog puta od dijaloga. To ne može ići putem mržnje, nego uvažavanja, poštivanja jedni drugih i traženje puta suradnje.

“Ja ne mislim istom mjerom uzvraćati jer to ne doliči meni iz katoličkog uvjerenja ali želim ukazati na istinu. Ne vrijeđati nego” – ponovio je – “želim ukazati na istinu”.

‘Očekujem da će kultura znanosti pobijediti’

Vrbosanski nadbiskup je odao priznanje medijima koji su istinski hrabro istraživali istinu, a ne služili lokalnoj politici. Isto tako, zahvalio je mnogim znanstvenicima koji su hrabro pristupili činjenicama. Treba vidjeti uzroke, posljedice i činjenice.

“Pisati povijest, ne iz političkih motiva, nego iz ljubavi prema istini. Očekujem da će kultura znanosti pobijediti ovu mržnju koja se lako širi.”

U ovoj prilici gostovanja na HKR-u pojasnio je vrhbosanski nadbiskup i određena pisanja jednog portala prema kojem je kardinal Puljić pisao ‘kako mu je život ugrožen’ i to na dvije adrese Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice te Vatikanu.

“Upit mi je došao iz Ministarstva privatno i ja sam vjerovao da čovjek želi zaštiti ljudska prava. Odgovorio sam na njegovo pitanje da ću morati i Svetoga Oca izvijestiti. To je istina. Međutim, oni su iz tog privatnog pisma izvukli riječi iz konteksta i nisu cjelovito sve objavili. Ja sam napravio u odgovoru jednu pogrešku jer živim jedno vrlo napeto stresno stanje pa sam krivo naveo ime predsjednika. Odmah sam se ispričao. No, oni su taj dopis, koji je bio iz Ministarstva, u javnosti krivo interpretirali. Ja nisam njima pisao. Oni su tražili od mene i tu sam iznio kako sve ovo doživljavam, a sad što su oni to iskrivili to je druga stvar. Vidi se da je to mašinerija koja je htjela stvoriti što veću klimu netrpeljivosti.”

Bez obzirao na najavljene prosvjede, kardinal Puljić očekuje da će ipak sve dobro u subotu proći.

“Jutros sam molio bl. Miroslava Bulešića, mučenika da mi dadne snage i strpljivosti da iz ljubavi prema istini i ljubavi prema čovjeku izvršim svoje poslanje“, rekao je te ujedno odao priznanje službi sigurnosti koja vrlo korektno u ovim trenucima radi.

Zahvalio je i gospodinu reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH koji je dao korektnu izjavu, Bakiru Izetbegoviću iz Predsjedništva koji je, zadnje, isto pozvao na smirivanje strasti, također i drugi, ministar sigurnosti, isto tako čine, dakle ima ljudi koji ozbiljno sve smiruju.

Kardinal Puljić je svoje gostovanje, pak, zaključio riječima:

“Ja ću slaviti misu ako Bog da, jasno, poštujući odredbe stožera za borbu ko pandemije. Mi ne želimo stvarati nezdravu klimu, pogotovo ne želimo vrijeđati i mise će” – ponovio je – “ako Bog da biti”.

Iskreno je zahvalio svima koji su mu dali podršku i onima koji se mole da se ovo zlo zaustavi, da ljubav pobjedi.

HKR-ovi gosti bili su još ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić te glavni tajnik i glasnogovornik Počasnoga bleiburškoga voda Bože Vukušić.

Bože Vukušić i dr. Tomislav Markić

Na pitanje ‘služe li ovi skupovi rehabilitaciji NDH-a’ Vukušić je pojasnio:

“To je jedna primjedba na naš račun koja dovodi u pitanje našu inteligenciju. Ići rehabilitirati režim iz Drugog svjetskog rata,koji je bio saveznik Trećem Reichu,bilo bi maloumno. Mi ne samo da to ne radimo, nego kao organizatori komemoracije na Bleiburgu, i uspomene na blajburške žrtve, sve činimo da nerazumni pojedinca na našoj strani, ili još češće provokatori, to ne čine, zbog čega bi se onda nas poslije optužilo. Mi se već godinama borimo s time i sve činimo upravo suprotno; da se to ne događa”, poručuje Vukušić, dok je dr. Markić podsjetio na promjenu odnosa s mjesnim ordinarijem u Austriji pod čijom je jurisdikcijom Bleiburg:

“Započeli su pregovori s novim mjesnim ordinarijem Koruške, novim dijecezanskim biskupom, mons. Josefom Marketzom, koji su obećavali dobar ishod, ali evo na žalost ova situacija oko koronakrize nas je sve zatekla i onemogućila nastavak daljnjih razgovora koji će nadam se započeti čim to bude moguće u svezi komemoracije sljedeće godine u Bleiburgu.”

Tema ‘Argumenata’ bila su pitanja: Zašto misa u Sarajevu za žrtve Bleiburga izaziva ideološke i političke razdore? Na koji će se način odati počast žrtvama koje su stradale na križnom putu u svibnju 1945. godine? Služe li ti skupovi rehabilitaciji NDH, kako se često prigovara bleiburškoj komemoraciji? Kome smeta istina o križnom putu i Bleiburgu?