Početkom godine 2017. biskupi Beogradske metropolije beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar, subotički biskup Ivan Penzeš, zrenjaninski biskup Ladislav Nemet, zajedno s apostolskim egzarhom za katolike bizantskog obreda u Srbiji Đurom Džudžarom odlučili su pokrenuti postupak uspostave Međubiskupijskih sudova, mjerodavnima za svoje biskupije. Dogovorom biskupa, službu moderatora, odnosno voditelja Međubiskupijskih sudova obnašat će beogradski nadbiskup i metropolit.

Odluku o osnivanju Međubiskupijskih sudova biskupi su donijeli 19. rujna 2017. godine. Nakon nekoliko konzultacija s Apostolskom Stolicom, Vrhovni sud Apostolske Signature 10. srpnja 2018. godine odobrio je Odluku o osnivanju Međubiskupijskih sudova, čime je postupak uspostave završen, te su se stvorili svi preduvjeti za početak rada. Veliki doprinos postupku uspostave savjetom i stručnom pomoći pružili su Međubiskupijski sudovi u Zagrebu. Željom biskupa Međubiskupijski sudovi počinju s djelovanjem 11. listopada 2018. godine, na dan otvorenja II. vatikanskog sabora i blagdan sv. Ivana XXIII. pape.

Svečanoj sjednici su, osim biskupa potpisnika Odluke o osnivanju Međubiskupijskih sudova u Novom Sadu, nazočili i srijemski biskup Đuro Gašparović, te generalni tajnik Međunarodne biskupske konferencije vlč. Mirko Štefković. Susret je počeo pozdravnim riječima nadbiskupa Hočevara i mons. Nemeta. Nazočno je bilo svih 18 imenovanih djelatnika Suda, koji su tom prigodom položili propisanu prisegu kod preuzimanja zadaća na Sudu, dok su vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, sudski vikar na prvome stupnju, i mons. dr. Zapletan Geza, sudski vikar na drugome stupnju, položili i dodatnu ispovijest vjere propisanu kod preuzimanja crkvenih službi.

U djelovanju i funkcioniranju Sudova značajnu pomoć će pružiti sudišta susjednih biskupija. Tijekom sjednice kratka predavanja održali su imenovani suci na Međubiskupijskom sudu drugoga stupnja u Novom Sadu mons. dr. Kovacs Jozsef, profesor kanonskog prava Više teološke škole u Szegedinu, i sudski vikar biskupije Szeged-Csanadi, te vlč. dr. Zdenko Ilić, profesor kanonskog prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i sudac Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Đakovu. Govorili su o temi „Iskustva i izazovi crkvenih sudova u Republici Mađarskoj, odnosno Republici Hrvatskoj“.

Do osnivanja Međubiskupijskih sudova u Novom Sadu u biskupijama djelovala su zasebna sudišta, ali se zbog reforme kanonskog postupka za proglašenje ništavosti ženidbe, sve većeg interesa vjernika i broja parnica, a sve manjeg broja djelatnika suda, pojavila pastoralna potreba za reorganizacijom postojećih struktura, odnosno za osnivanjem zajedničkog Međubiskupijskog suda. Sjedište Suda je u Novom Sadu, ali će zato u svakoj biskupiji djelovati Istražni odsjek, što znači da će zainteresiranim vjernicima i strankama biti pojednostavljen pristup, jer će moći dolaziti i u Beograd, Suboticu, Zrenjanin, Ruski Krstur. Na taj način ispunjen je jedan od ključnih naglasaka reforme „blizina suca i stranka“. U praksi, sva komunikacija između stranaka i suda odvijat će se na spomenutim mjestima gdje će vjernicima biti značajno olakšan pristup, dok će se unutar samog sudišta komunikacija odvijati na nešto drukčiji način. Nadalje, ovakvim pristupom osigurava se racionalna rasporedba sudskih djelatnika, i konačno, osigurava se višejezičnost, što je od iznimnog značaja za biskupije koje spadaju pod mjerodavnost Međubiskupijskih sudova.

Međubiskupijski sudovi, premda su po svojoj naravi pravna struktura unutar kanonskog uređenja Crkve, svoju konačnu svrhu nalaze u utvrđivanju istine o valjanosti svetoga ženidbenog veza, jer je materija kojom se Sudovi bave, gotovo u cijelosti ženidbene naravi. U tom smislu, krajnji cilj je pomoć vjernicima koji se nalazi u različitim ženidbenim situacijama. Sudovi tako dobivaju svoju primarnu pastoralnu svrhu, jer se kroz sve to nastoji pomoći vjernicima, pa čak i kad je ženidbena situacija nepopravljiva, da se osjećaju prihvaćenima od Crkve.