Srijemska Mitrovica, Beograd, (IKA/TU) – Pod geslom “Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja svete braće Ćirila i Metoda” i u organizaciji Beogradske nadbiskupije, Srijemske biskupije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, od 18. do 20. travnja u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu održan je Međunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju. Na simpoziju su sudjelovali predavači iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, a prvi dan simpozija održan je u Srijemskoj Mitrovici. U predprogramu sudionici su razgledali crkvu Sv. Dimitrija i Carsku palaču te starokršćanske bazilike, a lokalitete i njihovu povijesnu važnost predstavila je dr. Darija Damjanović Barišić, profesorica KBF-a u Đakovu.
Službeno otvorenje simpozija, kao i prva predavanja održana su u zgradi Općine Srijemske Mitrovice. Skup su pozdravili beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, srijemski biskup Đuro Gašparović, dekan đakovačkoga KBF-a prof. dr. Pero Aračić i načelnik Ureda za manjinske vjerske zajednice u Srijemskoj Mitrovici Zlatko Načev. Mons. Hočevar pozvao je predavače da “ohrabre i prosvijetle nas koji živimo u osebujno vrijeme i s posebnim zadaćama, da ‘istinujući u ljubavi’ – smijemo biti u Kristu i po Kristu oslobođeni za slobodu”. Podsjećajući na povijest Srijemske biskupije, kao i Sirmijuma, gdje su u doba Dioklecijanovih progona ubijeni mnogi kršćani, Srijemski mučenici, mons. Gašparović istaknuo je kako taj međunarodni skup želi povezati prošlost koja će nadahnuti budućnost i time odgovoriti na velike izazove današnjice. “Ovdje se nalazimo na svetim mjestima koje je sv. Metod zalio svojom patnjom i znojem. Svi smo svjedoci da ništa vrijedno ni u životu, ni u sustavu Crkve nije se moglo postići bez patnje, pa stoga pozivam na taj napor da svi zajedno promišljamo kako ovo naše kršćanstvo doista učiniti što je moguće vjerodostojnijim, rekao je dekan Aračić.
O “Poimanju i primjeni tolerancije u progonjenoj, slobodnoj Konstantinovoj i državnoj Crkvi” govorio je u prvom predavanju doc. dr. Grgo Grbešić s KBF-a u Đakovu. “Život i djelo sv. braće Ćirila i Metoda” bila je tema izlaganja dr. Damjanović Barišić. O “Ćirilometodskoj baštini kod južnih Slavena” izlagao je dr. Tomislav Mrkonjić, koji djeluje u Vatikanskim arhivima, a dr. Vladimir Vukašinović s Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu izložio je temu “Srpska pravoslavna Crkva i ćirilometodska ideja”.

Program drugoga dana simpozija održan je u Narodnoj banci Srbije u Beogradu gdje su sudionike pozdravili đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, bački vladika Irinej Bulović, dekan Aračić te dekan Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu prof. dr. Predrag Puzović.
Mons. Srakić je djelovanje sv. braće Ćirila i Metoda povezao s geslom djelovanja biskupa Strossmayera “Prosvjetom k slobodi” jer su Sv. braća naviještajući Božje kraljevstvo širila pismenost i prosvjetu Božjem svijetu. Upravo u slobodi želimo provoditi evangelizaciju, pojam koji se u Crkvi često spominje, a sv. braća Ćiril i Metod pokazali su u čemu se zapravo sastoji nova evangelizacija. “U našim dokumentima ne govori se o nekim novim projektima i dokumentima, nego se kaže hajdemo ono što imamo, učiniti s novim elanom kojim su Krista Gospodina naviještali apostoli i njihovi učenici, pa i sv. braća Ćiril i Metod. Naviještali su Božju riječ, ali isto tako naviještali su prosvjetu u slavenskim narodima, a znali su dobro gdje se može doživjeti ta prosvjeta, gdje može imati svojih učinaka, kao što piše sv. Pavao – tamo gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda”, istaknuo je nadbiskup.
Vladika Bulović istaknuo je važnost djelovanja sv. Ćirila i Metoda za sav kršćanski svijet: “Svi narodi kršćanskoga kruga, kako pravoslavni tako i katolički, svjesni su veličine te dvojice svetih ljudi, koji se s pravom u pravoslavlju nazivaju ‘ravnoapostolima’ – po učinku svoje djelatnosti ravnima drevnim prvim apostolima Kristovim. Oni su produžili svjedočenje jedinstvenoga, drevnog, svetog predanja Crkve – nepodijeljene kršćanske vjere prvih vjekova. U svom vremenu bili su most između kršćana Istoka i Zapada te su pridonijeli jedinstvu Crkve za mnoge vjekove unaprijed i stvarnoj evangelizaciji tada poznatog svijeta kao malo tko.” Vladika Bulović izrazio je zadovoljstvo obilježavanjem dviju obljetnica.
Radni dio drugoga dana obuhvatio je deset predavanja. “Starozavjetna pasha. Put u slobodu” bila je tema mr. Aleksandra Ninkovića. O “Novozavjetnoj pashi. Ostvarenju slobode” govorio je doc. dr. Ivica Čatić s KBF-a u Đakovu, doc. dr. Nenad Malović s KBF-a u Zagrebu izlagao je o “Suvremenom poimanju slobode”, prof. dr. Vladimir Dugalić govorio je o “Vjeri u Krista i oslobođenju. Odgoju za slobodu i odgovornost”. “Krsna liturgija kao oslobođenje” bila je tema prof. dr. Zvonka Pažina, a o “Traženju jedinstva u različitosti” izlagao je prof. dr. Jure Zečević iz Zagreba. Prof. dr. Aračić govorio je o “Evangelizaciji – trajnom crkvenom zadatku”, a o “Evangelizaciji – pogled Pravoslavne Crkve” govorio je vladika Bulović. “Nova evangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i naše kršćanstvo” bila je tema doc. dr. Nikole Vranješa s Teologije u Rijeci, a doc. dr. Ivo Džinić izložio je temu “Neki pokušaji nove evangelizacije u Crkvi danas”.
Posljednjeg dana simpozija održano je deset foruma, a nakon izvještaja o radu u forumima uslijedili su osvrti i zahvale. Nazočan je bio te se prisutnima obratio apostolski nuncij u Republici Srbiji nadbiskup Orlando Antonini. Zahvaljujući za organizaciju simpozija, a napose pohvaljujući suradnju KBF-a u Đakovu i PBF-a u Beogradu, mons. Antonini rekao je kako upravo ono što su činila sv. braća Ćiril i Metod može i treba pomoći i dati poticaj za evangelizaciju danas te je otvorio još jedan aspekt Milanskog edikta.
“Želio bih uputiti na aspekt Milanskog edikta za koji smatram da nije dovoljno istaknut, a to je da Milanski edikt nije bio samo za kršćane, već za sve religije. On i kršćanima i svima drugima daje slobodu ispovijedanja bilo kršćanske ili koje druge religije. Svakom čovjeku treba omogućiti da se prema vlastitom raspoloženju srca odluči za vjeru i vjerovanje. Milanski edikt nije samo edikt koji daje slobodu vjere nego i edikt koji daje slobodu savjesti. Na poseban način te točke vrijede za islamski svijet i budući dijalog koji će se s njima voditi jer kod njih promjena vjere još uvijek uzrokuje kaznu smrti, što znači da ovaj Edikt još uvijek nije prihvaćen i primijenjen”, rekao je nuncij.
Zahvalu sudionicima, predavačima te organizatorima uputili su i biskup Gašparović, a napose domaćin, nadbiskup Hočevar koji je pozvao na sudjelovanje na središnjoj proslavi Jubilarne godine u Nišu, 20. i 21. rujna, gdje će nazočiti i poseban delegat novoga pape Franje, kardinal Angelo Scola, milanski nadbiskup. Zahvalu je izrekao i Dragan Novaković, pomoćnik direktora Kancelarije za vjere Vlade Republike Srbije.
Dekan Aračić posebno je pozdravio okupljene studente PBF-a Sveučilišta u Beogradu koji su sudjelovali u radu simpozija i istaknuo: “Ovo je podloga za buduću suradnju, zato proces koji smo imali s episkopom Irinejem u ljudskom, prijateljskom, kršćanskom razgovoru rezultirao je da smo se ovih dana osjećali jako dobro. Mislim da je došlo vrijeme da neprestano jedni drugima upućujemo korake i započnemo put na znanstvenoj, kršćanskoj i ljudskoj razini; jer tko to treba činiti ako nećemo upravo mi, koji smo i teolozi, a morali bi biti i kvalitetni kršćani.”
Zaključujući simpozij upućeno je i priopćenje za javnost, koje je predstavio prodekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Dugalić. Priopćenje potpisuju organizatori simpozija: nadbiskup Hočevar, biskup Gašparović te dekan Aračić. U priopćenju se ističe:
“Obilježavajući 1700. godišnjicu Milanskog edikta i 1150. obljetnicu dolaska sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju radosni smo što duh jedinstva i zajedništva koje su promicala Sv. braća i danas živi na ovim prostorima. Naime, Međunarodni znanstveni skup ‘Za slobodu nas Krist oslobodi!’ održan u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu od 18. do 20. travnja 2013. na kojemu se promišljalo o važnosti nove evangelizacije u današnjem vremenu, iskazao je zajedništvo Beogradske i Đakovačko-osječke nadbiskupije te Srijemske biskupije, kao i katoličkih i pravoslavnih teologa osobito s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta u Osijeku i Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu.

Nova evangelizacija i danas treba i mora biti nadahnuta primjerom i djelovanjem Sv. braće te polazeći od shvaćanja mentaliteta današnjega čovjeka, osobito u svjetlu čitanja znakova vremena, poziva kršćane na snažnije osobno svjedočenje vjere, angažirani katekumenat i katehezu, uranjajući u liturgijsko sakramentalni život prianjanjem srca te gradeći zajedništvo mjesne Crkve pozvano je prožimati kulturu svjetlom Riječi Božje i uskvasati samo društvo evanđeljem. Nužnost autoevangelizacije Crkve postaje tako zahtjev vremena kako bi se smanjio vjerski indiferentizam i raskorak između života i vjere. Svjesni smo da je Riječ Božja tvrda besjeda (usp. Iv 6, 60), da poziva na dosljedno nasljedovanje Krista, te da ima i onih koji će se pokolebati i neće smoći snage i hrabrost ići tim putem. Stoga, molimo Gospodina da nas to ne obeshrabri, već da prožeti Petrovim pitanjem ‘Gospodine, kome da idemo?’ (Iv 6, 68) snažno ispovijedamo da samo Krist ima riječi života vječnoga”.