„Tek se u susretu s nečijom smrću upoznajemo s pravim značenjem nečijeg života i u stanju smo donekle objektivno procijeniti vrijednost i plodnost života osobe od koje smo se rastali. Svojim velebnim djelom, svojim znanstvenim, istraživačkim i duhovnim radom fra Vicko je zadužio svoju Provinciju, svoju Splitsko-makarsku nadbiskupiju, Crkvu Katoličku u Hrvatskoj, konačno i svoj hrvatski narod“, kazao je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman pozdravljajući sudionike skupa. Izrazio je nadu da će nas skup zasigurno učvrstiti u uvjerenju da je fra Vicko ostavio neizbrisiv trag u novijoj crkvenoj i nacionalnoj historiografiji.

„Fra Vicko je svojim nastavničkim, a još više znanstveno-istraživačkim djelovanjem zadužio naš Fakultet, našu mjesnu Crkvu te Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja. Svojom pojavom ostavljao je dojam tiha čovjeka, ali njegov životni tijek i znanstveni opus govori o dinamičnosti i kreativnosti njegova duha“, kazao je u svome pozdravnom govoru dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. Alojzije Čondić te nastavio: „Bio je profesor crkvene povijesti na Teologiji u Makarskoj i na KBF-u u Splitu. Bio je gost predavač na crkvenom učilištu „Antonianum“ u Rimu, vanjski suradnik Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te Filozofskog fakulteta u Splitu. Uređivao je časopis „Službu Božju“, bio je Provincijski knjižničar i arhivar te je obnašao mnoge različite i važne službe u Provinciji. Objavio je više knjiga različitog sadržaja, od arheologije do povijesti, običaja i mitologije; priredio je brojne znanstvene zbornike i knjige te je ujedno publicirao više desetaka znanstvenih članaka. Njegov nesebični i vrijedni rad na različitim područjima bio je zapažen i vrednovan te je primio i neke nagrade: Počasnu medalju, dar pape Pavla VI. za doktorat (1977.); Plaketu za izvanredan doprinos razvitku Sveučilišta u Splitu (2009.) te nagradu Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo (2011.).“

Pozdravnu riječ u ime organizatora uputili su još članovi znanstvenog i organizacijskog odbora: dr. fra Željko Tolić (predsjednik), dr. Marko Trogrlić, Josip Vrandečić i dr. don Josip Dukić, uime katedre Crkve povijesti kao fra Vickov nasljednik na toj katedri. Dr. Tolić je istaknuo da bi se ulica Put iza nove bolnice koja vodi prema Franjevačkom klerikatu na Trsteniku trebala nazvati cesta fra Vicka Kapitanovića.

Potom su održana predavanja: Željko Tolić govorio je o životnom putu fra Vicka Kapitanovića; Mladenko Domazet izlagao je o „Zagori u zavičajnom određenju i djelima fra Vicka Kapitanovića“; Višnja Milanović Radić govorila je o temi “Vjerski život i pučka pobožnost Zagorana u opusu fra Vicka Kapitanovića”; Marko Trogrlić izložio je povijest Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u opusu fra Vicka Kapitanovića; Josip Vrandečić naslovio je svoje predavanje “Francuska vladavina u Dalmaciji u opusu fra Vicka Kapitanovića”.

Poslijepodnevni dio programa započeo je predavanjem Mirjane Sanader i Domagoja Tončića o temi “Preliminarno izvješće o arheološkim istraživanjima nalazišta Velić kod Trilja (2011. – 2018.)”. Potom je Marko Mrše govorio o doprinosu fra Vicka Kapitanovića procesu za proglašenje blaženim sluge Božjega o. fra Ante Antića; Božo Goluža izlagao je o djelovanju prof. dr. Vicka Kapitanovića na Sveučilištu u Mostaru. Hrvatin Gabrijel Jurišić održao je predavanje o fra Vicku i zborniku „Kačić“, a naslov izlaganja Daria Škarice i Ivan Macuta glasio je “Fra Vicko Kapitanović i istraživanja hrvatske filozofske baštine”.