„Bila je to vrlo teška odluka ali, nažalost, najnoviji koraci koje je poduzeo Carigrad nisu nam ostavili nikakvog drugog izbora“, rekao je Hilarion koji je u razgovoru iznio i svoje viđenje „ukrajinskog pitanja“. „Nismo zatvorili vrata dijalogu. Krajem kolovoza patrijarh Kiril posjetio je Carigrad kako bi bratski razgovarao o situaciji s carigradskim patrijarhom Bartolomejem. Naš Sinod zatražio je – i dalje traži – da se odluke o tako osjetljivim pitanjima donose na razini čitavog pravoslavnog svijeta. I druge Crkve dijele ista očekivanja. Međutim, Carigrad, koji se držao i podržavao teoriju koja je predviđala poseban status Carigradskog patrijarha, usporediv s Papom u katoličkom svijetu, odbacivao je sve apele koji su tražili složno rješenje problema i svojim postupcima uništio je jedinstvo pravoslavnog svijeta“, rekao je Hilarion koji je najnoviji razvoj u odnosima između Moskovskog patrijarhata i Carigradskog patrijarhata otvoreno nazvao „raskolom“.

Govoreći koje značenje to ima za budućnost među pravoslavnim Crkvama, Hilarion je rekao kako je „Carigradski patrijarhat stvorio pretpostavke za raskol nakon što je priznao šizmatične strukture u Ukrajini i nakon što je odlučilo dodijeliti autokefalnost ukrajinskim vjernicima te tako stvoriti paralelnu strukturu na području jedne kanonske Crkve koja je bila uz svoj narod i u najtežim vremenima. Donijevši tu odluku učinio je nemogućim nastavak euharistijskog zajedništva s carigradskim patrijarhatom tako da Svetom Sinodu Ruske pravoslavne Crkve nije preostalo ništa drugo već da primi na znanje tu dramatičnu činjenicu. Ta odluka neizbježno utječe na cijeli pravoslavni svijet“, smatra Hilarion, dodavši kako su time uništeni „mehanizmi međupravoslavnog dijaloga i suradnje, koji su dugo razvijani“.

Hilarion ipak smatra da nije riječ o nepovratnom procesu te da Ruska pravoslavna Crkva želi povratak jedinstva. Međutim za to se „moraju ispuniti određeni uvjeti“. „Potrebno je obnoviti norme crkvenog reda kojih se Pravoslavna Crkva stoljećima držala; ono što je potrebno jest to da ekumenski patrijarh prestane s pokušajima da proširuje svoje nadležnosti s ciljem da poništi odluke ekumenskih koncila i prodre na teritorij drugih Crkava“.

Komentirajući u razgovoru za agenciju SIR susret s papom Franjom tijekom Biskupske sinode o mladima, metropolit Hilarion je rekao: „Kao što se moglo očekivati, raskid zajedništva s Carigradskim patrijarhatom nužno je utjecao na međukršćanski dijalog. Treba reći da prema odlukama Svetog Sinoda Ruske pravoslavne Crkve od 14. rujna, predstavnici Moskovske patrijarhata više ne mogu sudjelovati u teološkim dijalozima s drugim kršćanskim Crkvama i drugim strukturama koje podrazumijevaju supredsjedanje predstavnika Carigradskog patrijarhata. To vrijedi, naprimjer, i za sudjelovanje u radu Zajedničke međunarodne komisije za teološki dijalog između Katoličke Crkve i Pravoslavne Crkve. Za vrijeme svog boravka u Rimu izvijestio sam o toj odluci papu Franju i kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, koji je supredsjedatelj Zajedničke komisije ispred Katoličke Crkve. Obojica su izrazili duboku zabrinutost zbog trenutačne situacije. Svima je jasno da bez sudjelovanja Ruske pravoslavne Crkve koja brojčano predstavlja polovicu pravoslavnog svijeta, pravoslavno-katolički dijalog u mnogim svojim aspektima gubi svoje značenje. Izlišno je govoriti da će se bilateralni odnosi Moskovskog patrijarhata s Rimokatoličkom Crkvom i drugim kršćanskim ispovijedima nastaviti razvijati i možda će u njihovu agendu biti uključeno još više stvari“, rekao je Hilarion.

Voditelj Odjela za vanjske poslove Moskovskog patrijarhata metropolit Volokolamska Hilarion susreo se s papom Franjom 19. listopada. U središtu razgovora bili su odnosi između Katoličke Crkve i Ruske pravoslavne Crkve te novonastale prilike između Moskovskog i Carigradskog patrijarhata. Metropolit Hilarion boravio je u Rimu dva dana kako bi sudjelovao u Biskupskoj sinodi o mladima. „Imamo zajedničke probleme i pristupe u pogledu našeg poslanja prema mladim generacijama“, rekao je Hilarion iznoseći svoja iskustva sa sudjelovanja na Sinodi. Istaknuo je pritom kako je bio zadivljen „načinom na koji je Katolička Crkva uzela k srcu mlade generacije i raspravlja o tome što učiniti za njih, kako im donijeti Krista, a prije svega kako ne izgubiti ovu generaciju“.

Papa Franjo i metropolit Hilarion. Foto: Arhiva SIR-a