Svečanost proglašenja svetima sedmero blaženika održana je na 28. nedjelju kroz godinu na prostoru ispred bazilike Sv. Petra u Vatikanu. Uz papu Pavla VI. i salvadorskog nadbiskupa Oscara Arnulfa Romera Galdámeza svetima su proglašeni bl. Nunzio Sulprizio, vjernik laik koji je preminuo u 19. godini života, dijecezanski svećenici utemeljitelj Družbe klanjateljica Presvetog Oltarskog Sakramenta Francesco Spinelli i Vincenzo Romano, te Marija Katharina Kasper, djevica, utemeljiteljica družbe Sestara službenica Isusa Krista, i Nazaria Ignazia od svete Terezije od Isusa (svjetovnog imena Nazaria Ignazia March Mesa), djevica, utemeljiteljica Kongregacije sestara Misioneras Cruzadas de la Iglesia.

Na misi su bile nazočne službene delegacije 12 zemalja: Italije, s predsjednikom Sergiom Matterellom; Španjolske, s kraljicom Sofijom; Čilea, s predsjednikom Sebastiánom Piñerom Echeniqueom; San Salvadorom, s predsjednikom Salvadorom Sánchezom Cerénom; Panama, s predsjednikom Juanom Carlosom Varelom Rodríguezom; zatim Hondurasa, Tajvana, Ugande, Kameruna, Francuske, Malte i Kneževine Monako. Bio je prisutan i generalni direktor FAO-a José Graziano Da Silva.
U procesiji do oltara bili su kardinali, biskupi i svećenici, među kojima i 267 sinodskih otaca.

Prije svečanog čina kanonizacije prefekt Kongregacije za kauze svetaca kardinal Giovanni Angelo Becciu u pratnji postulatorâ prišao je Svetome Ocu i zamolio ga da pristupi kanonizaciji sedmero blaženika. Nakon što je pročitao njihova imena kardinal Becciu predstavio je njihove kratke životopise.

„U čast Presvetog Trojstva, na uzvišenje katoličke vjere i radi jačanja kršćanskog života, vlašću našega Gospodina Isusa Krista, svetih apostola Petra, Pavla i Našom, nakon dugog razmišljanja, zazvavši više puta Božju pomoć i saslušavši mišljenje mnoge naše braće u biskupstvu, proglašavamo i definiramo svetima blažene Pavla VI., Oscara Arnulfa Romera Galdámeza, Francesca Spinellija, Vincenza Romana, Mariju Katharinu Kasper, Nazariu Ignaziu od Svete Terezije od Isusa March Mesu i Nunzija Sulprizija i upisujemo ih u popis svetaca, određujući da ih se u čitavoj Crkvi pobožno časti kao svece. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga“, glasio je obrazac kanonizacije koji je pročitao Papa.

„Nije dosta ne činiti nikakvo zlo da bi se bio Isusov“, rekao je papa Franjo u homiliji na misi tumačeći nedjeljno Evanđelje. Nemoj ići za Isusom samo kad ti je dobro, već ga traži svaki dan; ne zadovolji se time da ispunjavaš zapovijedi, dadneš malo milostinje i izmoliš neku molitvu: nađi u njemu Boga koji te ljubi uvijek, smisao svoga života, snagu da daruješ samoga sebe“.

Bogatstvo je opasno jer tamo gdje se u središte stavlja novac nema mjesta za Boga i nema mjesta ni za čovjeka, upozorio je Papa. Gospodin traži od tebe da napustiš ono što opterećuje tvoje srce, da se lišiš dobara kako bi stvorio prostor za njega, jedino dobro. Ne može se istinski slijediti Isusa ako smo zagušeni dobrima. Jer ako je srce opterećeno gomilom dobara neće biti mjesta za Gospodina i on će postati samo jedna od stvari. Zato je bogatstvo opasno i, kako kaže Isus, otežava čak i spasenje, rekao je Papa u homiliji. Isus je radikalan. Daje sve i traži sve: daje potpunu ljubav i traži nepodijeljeno srce. I danas nam se daje kao živi Kruh; možemo li zauzvrat dati samo mrvice?, zapitao je Papa te odgovorio: Njemu, koji je postao naš sluga sve dotle da je pošao na križ za nas, ne možemo odgovoriti samo ispunjavanjem neke zapovijedi. Njemu, koji daje vječni život ne možemo davati samo djeličak vremena.

Isus se ne zadovoljava nekim „postotkom ljubavi“, ne možemo ga ljubiti dvadeset, pedeset ili šezdeset posto. Ili sve ili ništa!, istaknuo je Papa.

Jesmo li Crkva, rekao je u nastavku Papa, koja samo propovijeda o dobrim zapovijedima ili Crkva-zaručnica, koja iz ljubavi prema svome Gospodinu uranja u ljubav? Ljubimo li ga stvarno ili se vraćamo na putove svijeta, poput tog mladića? Je li nam dovoljan Isus ili tražimo sigurnosti u svijetu? Molimo za milost da znamo ostaviti sve iz ljubavi prema Gospodinu. Ostavimo bogatstva, nostalgije za službama i moćima, strukturama koje nisu više prikladne za naviještanje evanđelja, verige koje koče poslanje, okove koji nas vežu uz svijet. Bez iskoraka u ljubavi naš život i naša Crkva obolijevaju od egocentričnog samozadovoljstva, rekao je Papa u homiliji. Isus nas danas poziva vratiti se izvorima radosti, a to su susret s njim, hrabra odluka da riskiramo kako bismo ga slijedili, zadovoljstvo da ostavimo nešto kako bismo prigrlili život, rekao je Papa prema koji su sveci prošli taj put. Učinio je to, dodao je, Pavao VI., po primjeru Apostola čije je ime uzeo, utrošivši poput njega sav život za Kristovo Evanđelje. Papa je Montinija nazvao svjedokom u naviještanju i dijalogu, prorokom Crkve otvorene prema van koja gleda one koji su daleko i brine se za siromašne. Pavao VI. je, i usred napora i nerazumijevanja, svjedočio na oduševljen način ljepotu nasljedovanja Krista. Danas nas poziva, zajedno s Koncilom čiji je bio mudri kormilar, da živimo svoj poziv: sveopći poziv na svetost, rekao je Papa dodavši kako su zajedno s njim to činili i drugi sveci i svetice kanonizirani na toj misi. Među njima je i nadbiskup Romero koji je, kako je rekao Papa, „ostavio sve sigurnosti svijeta, čak i vlastiti život, kako bi dao život za evanđelje, bio blizu siromašnima i svome narodu“. Svi ti sveci su u različitim okolnostima svojim životom posvjedočili današnju Božju riječ, bez mlakosti, bez računice. Neka nam Gospodin pomogne nasljedovati njihove primjere, poželio je na kraju Papa.