“Najdoktori” izabrani su na istoimenome portalu, prema kriteriju ukupnog broja pozitivnih i negativnih komentara te kvalitetom istih. Tako su se na tome popisu našli i dr. Inga Mandac Smoljanović, internistica hematologinja iz KB-a Merkur, dr. Marta Krolo, stomatologinja iz Doma zdravlja Zagreb – Zapad i dr. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Dr. Josip Staničić

U pacijentu treba najprije vidjeti čovjeka

“Najdoktori” komentirali su svoju liječničku praksu, ističući kako u pristupu liječnika prema pacijentu je vidljiva razlika u javnome i privatnome sektoru. Javni sektor je često prenatrpan te se liječnik ne stigne kvalitetno posvetiti svojem pacijentu. Dr. Staničić mišljenja je kako do prenatrpanosti dolazi zbog nedostatka organizacije, a ne zbog nedostatka liječnika.

“Kada se pogleda statistički, imamo najviše liječnika u povijesti, čak i po glavi stanovnika. Činjenica je da hrvatska populacija stari, postoji navala na određene tercijarne centre koje imaju najveće iskustvo i najveći broj pacijenata pregledali, ali stvar je u principu organizacije. Koliko se pacijenata može primiti, kako ih na najlakši način naručiti. Ono što je bitno kad vam dođe pacijent je da je to živ čovjek koji je došao sa svojim problemom, koji vi u određenom vremenu morate riješiti.  U dvije minute nećete riješiti nijedan problem. Sve se to da skratiti, ali često se dogode da liječnici i liječe problem, a da nisu ni pogledali čovjeka”, poručio je dr. Staničić.

Pacijenti stomatologinje dr. Marte Krolo na stranici najdoktor.hr su istaknuli kako je posebno u radu s djecom vrlo pažljiva i susretljiva te uvijek objasni najbolju opciju liječenja. Iako je prema izboru pacijenata “najdoktorica”, Krolo je poručila kako “tko radi, taj i griješi” te da čak i liječnici griješe. Dr. Mandac Smoljanović je nadodala i kako ekspert je taj koji najmanje griješi, ali i dalje čini pogreške – neke manje, a neke zbog koje si liječnik dugo nakon toga predbacuje.

Dr. Marta Krolo

Nada i kod teških dijagnoza

No, u svome radu liječnici često moraju koristiti i vještine psihologa i terapeuta, napose u komunikaciji osjetljivih dijagnoza. Dr. Mandac Smoljanović je poručila kako kada je riječ o karcinomu, primjerice o akutnoj leukemiji koja je najteža dijagnoza u hematologiji, danas u Hrvatskoj postoje puno više terapijskih mogućnosti nego što je bilo prije pet ili deset godina, stoga u komunikaciji dijagnoze mora se pacijentu dati i nadu.

“O očekivanom trajanju života u prvom razgovoru se ne govori. Nego morate napraviti sve da taj čovjek spoznaje nakon tog razgovora – dijagnoza je tu, ali imamo šansu. Ne govorimo o postotcima. Imamo šansu, idemo se boriti. Tim je uz mene, obitelj je uz mene. Najčešće mi u Hrvatskoj imamo običaj, prije ovakve epidemiološke situacije, da o dijagnozi razgovaramo s bolesnikom uz jednog člana obitelji, ponekad i više članova. Jer ako je bolesnik s nekom takvom težom dijagnozom poput akutne leukemije čeka ga intenzivna kemoterapija i oporavak nakon što ga pustite iz bolnice. Mora imati nekoga tko će se brinuti za njega. Opet vam i postane lakše jer morate imati jedan timski odnos i s bolesnikom i s njegovom obitelji da bi vi išli u jedno uspješno liječenje”, objasnila je dr. Mandac Smoljanović.

Dr. Inga Mandac Smoljanović

Snažan sustav i prilagodljivi djelatnici 

O sveukupnom stanju u hrvatskome zdravstvu, “najdoktori” izrazili su optimizam. Iako su ovo izazovna vremena, dr. Krolo i Staničić su poručili kako su u neku ruku uspjeli uspješno prilagoditi svoj rad prema mjerama predostrožnosti kako bi sebe i pacijente zaštitili. Kako je dr. Moljac Smoljanović istaknula, zdravstveni sustav se suočio s nečim gdje su se morali u roku 24 sata prilagoditi.

“Teško je ne biti nekakav optimist u ovoj situaciji jer je to jedina pokretačka snaga koja nas goni da uredno dođemo iz dana u dan u svoju bolnicu, u dan koji često ne znamo kako će izgledati. Mi smo ipak dovoljno jak sustav, dovoljno mentalno snažni, iako i među nama ima različitih kolega, zato što je naravno ljudski osjećati strah pred nepoznatim. Međutim vidite, u zadnjih devet mjeseci sustav se održao na nogama, održat će se još sigurno nekoliko mjeseci.  Kolege po pojedinim centrima, a tu posebno izdvajamo KB Dubravu, ali i neke druge bolnice koje su morali otvoriti covid odjele, ulažu velike napore. Osobno se nadam da neće sustav zaboraviti te ljude nakon što sve ovo prođe”, rekla je Mandac Smoljanović.