Na početku nove školske godine požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je 5. rujna slavlje zaziva Duha Svetog u požeškoj katedrali, na kojem su sudjelovali učenici i djelatnici požeške Katoličke gimnazije i Katoličke osnovne škole a pridružili su im se i predstavnici drugih gradskih škola.

Fra Mario Knezović održao je u srijedu 5. rujna u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu predavanje „Kako živjeti u svijetu izazova i zamki zloga", istaknuvši kako je najopasnija trenutačna medijska podvala svijetu to „da smo mi kršćani katolici prihvatili igru da sami rušimo svoju Crkvu".

U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Göteborgu početkom nove pastoralne godine započeo je tečaj švedskog jezika namijenjen novim doseljenicima iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ususret Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest" priredilo je 3. rujna okrugli stol o temi „Pluriformna katolička obitelj u Splitu".

"Moliti i djelovati za očuvanje dara vode", glavni je naslov 36. ovogodišnjega broja Glasa Koncila, s nadnevkom od nedjelje 9. rujna, posvećen poruci pape Franje za IV. svjetski molitveni dan za skrb o stvorenju.

Na prvom mjestu je knjiga Celestina Tomića „Veliki bistrički romar: Alojzije Stepinac, mučenik".

Azijski kardinali i biskupi sastali su se 1. rujna u Južnoj Koreji na trećem „Forumu za mir na Korejskom poluotoku".

Najtraženije izdanje KS-a u proteklom razdoblju bio je novi, 179. svezak biblioteke Dokumenti, koji donosi dokumente „Gaudete et exsultate" i „Placuit Deo".

Na susretu u Biskupskom ordinarijatu u Hvaru 4. rujna biskup Petar Palić poručio je vjeroučiteljima: „Svima nam treba biti jasno da školski vjeronauk nužno treba župnu zajednicu u kojoj se očituje autentični kršćanski život na koji treba uputiti učenika".

Gostujući 5. rujna u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija teatrologinja i kazališna kritičarka dr. Sanja Nikčević istaknula je kako je tzv. glavna struja Domovinski rat počela prikazivati kroz bezličnu sliku nasilja, a nakon 2000. godine „pojavljuju se predstave koje pokazuju hrvatsku krivicu kao sliku Domovinskog rata. I dalje u glavnoj kazališnoj struji dominira hrvatska krivica i to se nije promijenilo i teško će se promijeniti".