Na susretu su bili nazočni i članovi Mješovitoga povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke Crkve i Asirske Crkve Istoka, izvještava Vatikan News. Papa se u pozdravu spomenuo prvoga susreta s katolikosom u Vatikanu 17. studenoga 2016., kao i onoga u Bariju, 7. srpnja ove godine, u prigodi Dana razmišljanja i molitve za mir na Bliskom istoku. Dijelimo veliko trpljenje prouzročeno tragičnim stanjem u kojemu žive brojna naša braća i sestre na Bliskom istoku, žrtve nasilja, koji su često primorani napustiti prostor na kojemu oduvijek žive. Prolaze križni put Kristovim tragovima te, premda pripadaju različitim zajednicama, među sobom uspostavljaju bratske odnose, postajući za nas svjedoci jedinstva, rekao je Papa.

Razlog za posebnu zahvalnost Bogu jest rad Povjerenstva za teološki dijalog između dviju Crkvi primijetio je Papa. To povjerenstvo, rezultat dijaloga, pokazuje da praktične i stegovne razlike nisu uvijek zapreka jedinstvu, te da se neke razlike u teološkom izražavanju mogu smatrati više komplementarnima nego konfliktnima. Podsjetivši da je prije godinu dana potpisana zajednička deklaracija o sakramentalnom životu, papa Franjo zajamčio je svoje molitve kako bi treći dio razmišljanja o ekleziologiji, koji je ovih dana povjerenstvo potaknulo, pridonese da „prijeđemo još jedan dio puta, prema toliko očekivanom cilju, kada ćemo Gospodinovu žrtvu moći slaviti na istom oltaru”.

Taj put zahtijeva također očuvanje sjećanja, kako bismo učili od svjedoka iz prošlosti, primijetio je Papa te spomenuo Abdiša bar Berika, metropolita Nisibisa, jednoga od najglasovitijih pisaca istočno-sirijske tradicije, čiju 700. obljetnicu preminuća Asirska Crkva Istoka i Kaldejska Crkva slave ove godine. Neka studij toga velikog teologa, posebno stručnoga na području kanonskoga prava, pomogne da bolje upoznamo bogatstvo sirijske tradicije, i prihvatimo ju kao dar za cijelu Crkvu, poželio je papa Franjo.

U zajedničkoj Izjavi koju su na kraju susreta potpisali papa Franjo i patrijarh Gewargis III. ističe se zahvalnost Gospodinu za sve veću blizinu u vjeri i ljubavi između Asirske Crkve Istoka i Katoličke Crkve. Posljednjih su se desetljeća naše Crkve približile više nego ikada kroz stoljeća, navodi se u dokumentu u kojemu se također potvrđuje namjera za napredovanjem u uzajamnom priznavanju i zajedničkom svjedočenju Evanđelja, u iščekivanju dana kada će biti moguće slaviti zajedno za istim oltarom.

Na tom putu iskušavamo zajedničko trpljenje zbog dramatičnoga stanja naše kršćanske braće i sestara na Bliskom istoku, a posebno u Iraku i Siriji. Stotine tisuća nedužnih muškaraca, žena i djece neizmjerno trpe zbog okrutnih sukoba koje ništa ne može opravdati; sukoba koji su povećali odlazak kršćana s prostora na kojima su živjeli zajedno s drugim vjerskim zajednicama još od apostolskih vremena. Za sve njih, bez razlike, zajamčena je zajednička molitva i karitativno zauzimanje, gledajući njihovo trpljenje, koje katkada dolazi i do mučeništva, kao sjeme jedinstva kršćana, ističe se u dokumentu.

Bliski istok ne može se zamisliti bez kršćana jer kršćani, zajedno s drugim vjernicima, bitno pridonose posebnom identitetu toga područja; mjestu snošljivosti, uzajamnoga poštovanja i prihvaćanja. Bez pravednosti nema trajnoga mira; zbog toga papa Franjo i katolikos Gewargis III. u izjavi još jednom pozivaju međunarodnu zajednicu da primjeni političko rješenje koje će priznati prava i dužnosti svih uključenih strana. Dokument završava uvjerenjem da, koliko je stanje teže, toliko je više potreban međureligijski dijalog utemeljen na otvorenosti, istini i ljubavi.