HAZ je prva nekomunistička studentska organizacija osnovana 1990., okupljala je državotvorne studente i bila je 20 godina najveća studentska udruga u Hrvatskoj. Obnovljena je 2016. kao studentska i akademska udruga.

Nacionalni predsjednik HAZ-a Zdeslav Milas u svom je govoru istaknuo da je obrazovanje budućnost te da to nije tek zvučna fraza. Smatra da je jedno od ključnih pitanja obrazovne politike kako biti konkurenti na ogromnom europskom tržištu rada te je istaknuo:

„Zalažemo se za visokoobrazovni sustav koji potiče znanost i njezino povezivanje s gospodarstvom. Promičemo ideju binarnog sustava koji je razvijen unutar europskog prostora visokog obrazovanja. Potičemo mobilnosti studenata i podržavamo programe razmjene poput Erasmus+. Snažno podržavamo studentsko poduzetništvo. Želimo da hrvatsko društvo uhvati korak sa svijetom u uporabi modernih dostignuća tehnološko-digitalne revolucije u industriji, u privatnom i u javnom sektoru.“

Milas je istaknuo da je temeljni postulat „obveza vraćanja hrvatskome narodu stvarne konstitutivnosti, budući da je nedavno na izborima nepoštivanje i zanemarivanje ovih temeljnih načela dovelo do oduzimanja političkog subjektiviteta hrvatskom narodu u BiH.“

Skupu su se obratila tri rektora. Predsjednica Rektorskog zbora i zadarska rektorica Dijana Vican koja je dala podršku radu ove udruge, naglasivši:

„HAZ je spojio državotvorna načela hrvatskog naroda, čuvanje hrvatske baštine i tradicionalnih vrijednosti, ali se i istovremeno zalaže za moderni obrazovni sustav“.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je važnost državotvornog pristupa u obrazovnoj politici i naglasio potrebu o brizi za Hrvate u Bosni i Hercegovini, što uključuje sveučilišnu suradnju i sustavnu potporu znanstveno-nastavnog kadra Sveučilištu u Mostaru.

Predsjednik Rektorskog zbora, rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić u vrlo emotivnom i osobnom tonu, zahvalio je što ova udruga priprema posebnu Deklaraciju o konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te je pokrenula osnivanje HAZ-a Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, a na čijem čelu je ugledni oftamolog Antonio Sesar. Tomić je 1995. osnovao ovu udrugu u BiH. Skupu se obratio Klaus Fiesinger, regionalni direktor bavarske kršćansko-socijalne zaklade Hannsa Seidela koji je pohvalio suradnju između Zaklade i HAZ-a koja svoje korijene ima još iz 1996. U ime Europskih demokratskih studenata obratio se njihov potpredsjednik Gergely Losonci, inače međunarodni tajnik mađarskog podmlatka Fidesza premijera Viktora Orbana.

U ime predsjednika Vlade RH, bivši ministar znanosti i njegov posebni savjetnik za obrazovanje Radovan Fuchs istaknuo je jedinstvenost ove udruge koja okuplja studente i alumnije te smatra da ovaj model ima snažan sinergijski učinak za mlade ljude kada mogu dobiti savjete od ljudi koji imaju ugledne karijere. Skupu je prisustvovao splitski rektor Dragan Ljutić te izaslanik rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta Ivica Miškulin.

U nastavku je održana panel rasprava pod temom „Nedostatak visokoobrazovane radne snage“ na kojoj je sudjelovao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dekan FER-a 2014.-2018. Mislav Grgić te poduzetnici Ivica Tafra iz Splita i Luka Šarić iz Osijeka.

Sabor je usvojio dvije deklaracije, Deklaraciju o važnosti istraživački orijentiranog obrazovanja i studentskog poduzetništva te Deklaraciju o položaju o konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Predstavljen je novi vizualni identitet udruge, a Sabor je izglasao predaje aplikacije za punopravno članstvu u Europskim demokratskim studentima.

Za novog predsjednika ponovno je izabran Zdeslav Milas, koji je tajnim glasovanjem dobio potporu svih izaslanika s pravom glasa. Za zamjenika predsjednika izabran je Karlo Kolesar, donedavni studentski predstavnik i supredsjedatelj EDS-a za visoko obrazovanje. Za predsjednika alumni zajednice izabran je ugledni oftamolog Ante Barišić, a za njegovog zamjenika Držislav Brčić iz Splita. Sabor je izabrao i 20 članova Glavnog odbora kojeg podjednako čine studenti i diplomirani članovi te Akademsko vijeće od 40 članova od kojih je 15 doktora znanosti, a među njima je i Mislav Grgić i dekanica Veleučilišta u Gospiću Vlatka Ružić.