Završnim predavanjem bugarskog filozofa dr. Ivana Koleva pod nazivom „Tradicija komentara Aristotelova djela De Anima i pojava filozofske antropologije“, zaključeni su u subotu, 29. rujna, 27. Dani Frane Petrića koje u Cresu organizira Hrvatsko filozofsko društvo. Ta međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija ove je godine okupila stotinjak znanstvenika iz petnaest zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Finske, Francuske, Hrvatske, Japana, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovenije, Srbije i Velike Britanije, a održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije.

„Dani Frane Petrića su najdugovječnija i najznačajnija znanstvena i kulturna manifestacija iz područja filozofije u regiji. Tome je tako jer su ovu manifestaciju svojim nastojanjem i filozofijskim djelom oblikovale generacije filozofa i filozofkinja okupljenih u okrilju Hrvatskog filozofskog društva. Ovdje su problematizirane brojne teme i pristupi, stotine sekcija i tisuće izlaganja ostavili su dubok trag ne samo u životima aktera, nego i u društvenom i intelektualnom okružju, rekao je u svom obraćanju na otvaranju skupa u creskom hotelu Kimen, u ponedjeljak, 23. rujna predsjednik Hrvatskog filozofskog društva dr. Tomislav Krznar.

Skup su pozdravili i domaćini, gradonačelnik Kristijan Jurjako, direktorica TZ-a Sanja Živanović i voditeljica hotela Mirjana Rupčić, te predstavnici pokrovitelja, dožupanica Marina Medarić u ime Primorsko-goranske županije i pomoćnica ministrice dr. Ivana Franić ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ovogodišnji Dani Frane Petrića sastojali su se od dva simpozija, „Ljudska priroda“ i „Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu“, te dva javna predavanja, a u sklopu Dana predstavljeni su aktualni znanstveni projekti i niz recentnih izdanja hrvatskih filozofa.

U sklopu prvog simpozija održano je sedamdesetak izlaganja, a raznolikost tema i pristupa potvrđuje interdisciplinarnu i pluriperspektivnu orijentaciju Dana Frane Petrića te nastojanje da ova manifestacija bude mjesto dijaloga o najvažnijim pitanjima suvremenog svijeta. Rad simpozija odvijao se u tri paralelne sekcije (na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku), a održana su i dva plenarna izlaganja na engleskom jeziku. Uvodno pod nazivom „Čemu čovjek? Nestajanje i spašavanje ideje čovjeka“ održao je dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je završno predavanje prvog simpozija održao dr. Andrew Pinsent s Teološkog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu, a nazvao ga je „Društvena suzdržljivost, homo sapiens i homo liturgicus“. Prodekan za znanost KBF-a u Zagrebu dr. Nenad Malović prikazao je glavne teze Rogera Scrutona o ljudskoj prirodi, a rektor Papinskog sveučilišta Ivan Pavao II. u Krakowu dr. Wojciech Zyzak održao je predavanje „Holistička dimenzija kršćanske duhovnosti“. O ljudskoj prirodi u modernom društvu iz perspektive Jeana Vaniera, osnivača zajednice L’Arche, govorio je svećenik Mariborske nadbiskupije dr. Boštjan Lenart, dr. Ivan Platovnjak s ljubljanskog Teološkog fakulteta održao je predavanje „Razumijevanje duhovnosti kod slovenskih katolika“, dok je dr. fra Draženko Tomić iz Gospićko-senjske biskupije predstavio pojam ljudske prirode u djelu Živana Bezića.

U sklopu simpozija „Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu“, koji je održan od 27. do 29. rujna, izloženo je dvadesetak referata znanstvenika različitih profila koji se bave istraživanjem i njegovanjem hrvatske filozofske i kulturne baštine. Simpozij je tematski bio podijeljen na tri skupa: „Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti“, gdje se izdvajaju izlaganja o Miroslavu Krleži i Pavlu Vuk-Pavloviću, skup „S Petrićem u žarištu“ u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja života i djela renesansnog filozofa i znanstvenika Frane Petrića, te skup „Renesansna filozofija“ s naglaskom na renesansne poglede na problematiku odgoja.

Večer uoči početka manifestacije, u nedjelju, 22. rujna, predavanje na temu „Jesu li ljudi zli i opravdava li cilj sredstvo?“ održali su u prostorijama Zajednice Talijana Cres na središnjem gradskom trgu dr. Marija Selak i dr. Nino Raspudić, profesori na zagrebačkom filozofskom fakultetu. Dr. Bruno Ćurko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u četvrtak, 27. rujna, u istom je prostoru predstavio europske projekte povezane s etičkim obrazovanjem u osnovnim i srednjim školama koje provodi udruga Mala filozofija.

U sklopu Dana Frane Petrića organizirano je tradicionalno predstavljanje recentnih izdanja iz područja filozofije. Ovom prilikom predstavljene su knjige „Iskušenja humanizma“ Hrvoja Jurića, „Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma“ Ivane Greguric, „Bioetički senzibilitet“ Ivane Zagorac, „Kritično mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike“ Bruna Ćurka i „Jučerašnji svijet: Hrvatska, Ogledi o međuratnim hrvatskim intelektualcima“ Enisa Zebića.