„Potrebna nam je sada ponovno Alojzijeva jasna i razumljiva besjeda. Opet se nad društvom u Hrvatskoj i svijetu, kao i nad Crkvom, nadvija ‘magla nejasnih stavova i dvoznačnih pojmova koji zamračuju Božje svjetlo i objavljenu istinu’. Stepinca su komunisti spriječili zboriti s njegove katedre u zagrebačkoj katedrali. Stoga je on iz kućnog pritvora u Krašiću upućivao pastirsku i učiteljsku riječ: očevima i majkama, mladićima i djevojkama, studentima i radnicima, biskupima, svećenicima, Bogu posvećenim osobama, kulturnim i javnim djelatnicima. Nije drhtao, niti se povijao pred svjetskim moćnicima s koje god strane dolazili. Imao je osjećaj ‘pomazanog sluge’ koji je pozvan i poslan navješćivati sužnjima oslobođenje“, poručio je mons. Puljić, rekavši da će povijest Crkve upisati Stepinca u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragičnog vremena.

Nadbiskup je podsjetio na riječi sv. Ivana Pavla II. koji je na beatifikaciji Stepinca o bl. Alojziju rekao: „Draža mu je bila tamnica nego sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve. Nije se strašio okova, kako ne bi bile okovane riječi Evanđelja“. Mons. Puljić je istaknuo podudarnost dva događaja koji su se zbili 3. listopada. „Toga datuma 1946., kardinal Stepinac održao je svoj poznati govor obrane, nakon čega je bio osuđen na 16 godina zatvora i zatočen u Lepoglavi. Istoga datuma, 3. listopada 1998., sv. Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Stepinca blaženim u nacionalnom svetištu, u Mariji Bistrici.

„Čin proglašenja blaženim je pobjeda Kristovog Evanđelja nad totalitarnim ideologijama. Kardinal Stepinac je u Mariji Bistrici proglašen moralnim pobjednikom, a bezbožni režimi, fašizam, nacizam i komunizam, koji su ga teretili i progonili, otišli su u povijesnu ropotarnicu – upravo kako je to Stepinac predvidio u povijesnom govoru na procesu u Zagrebu, 3. listopada 1946.“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Zahvalio je bl. Alojziju što je svojim stavom i riječima tumačio svećenicima i Bogu posvećenim osobama njihovo dostojanstvo i ulogu u svijetu. Zamolio je njegov zagovor za svete svećenike i redovnike koji će izgarati za Boga i duše. Izrazio je zahvalnost bl. Alojziju što je stao u obranu života i obitelji te tumačio da su roditelji Božji suradnici, a obitelji i djeca snaga i nada Crkve i naroda.

„Hvala Ti, blaženi Alojzije, što si dobro razlikovao slobodu od liberalizma i blagostanje od kapitalizma, pa javnim djelatnicima i političarima savjetovao neka s Kristom, jedinim Otkupiteljem čovjeka, „stvaraju temelje slobode, sreće i napretka društva“. Posebice, hvala Ti, veliki sine roda našega, što si bio jasan i glasan, pa za svakoga imao prikladnu riječ utjehe i objašnjenja“, rekao je nadbiskup Puljić.

Činom Stepinčeve beatifikacije „Papa je rehabilitirao nepravedno osuđenog kardinala Stepinca. Hrvatsko pravosuđe je sredinom srpnja 2016. u cijelosti poništilo presudu, a tada je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Turudić, obrazložio zašto je presuda poništena: „Presuda montiranog političkog suđenja Stepincu krši načelo prava na pošteno suđenje, a „instruirani svjedoci tužiteljstva teretili su optuženika”. U stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće, nego komunistički tužitelj Jakov Blažević, s ciljem da „presudom nanese moralnu diskvalifikaciju Stepincu i Katoličkoj Crkvi“. „Temeljni krimen Stepincu bila je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup, a nakon rata ostao je sa svojim narodom. Uz to, nije htio potpisati formular za traženje pomilovanja, već je tražio „obnovu postupka pred neovisnim sudom ili poništenje iste presude“. Hrvatsko pravosuđe to je učinilo u srpnju 2016., pa tako nakon 70 godina ispunilo njegovu volju. Poništenje ove komunističke presude „ima i veliku važnost za povijest hrvatskog naroda“, zaključio je tadašnji sudac Turudić“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je citirao i ‘Katolički list’ u kojem je prigodom imenovanja zagrebačkim nadbiskupom napisano da Stepinca „rese velike vrline: odan je molitvi i srca milostiva prema sirotinji koju ljubi poput Vinka Paulskog. Sin je seljačke obitelji, pučanin, osjećajne duše, pun najsvetijih ideala, pa će znati svom vjernom puku biti otac i prijatelj koji je spreman moliti i trpjeti za svoj narod“. Novinar ‘Katoličkog lista’ predvidio je sve teškoće i divne vrline o kojima je u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., govorio sv. Ivan Pavao II.: ‘Ovo je povijesni događaj u životu Crkve i hrvatskog naroda. Podnijevši okrutnosti komunističkog sustava, jedan od najistaknutijih likova Katoličke Crkve, kardinal Alojzije Stepinac, sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjem mučeništva’“, podsjetio je mons. Puljić.

Nakon procesa i osude od 16 godina zatvora, Stepinac je pet godina proveo u zatvoru u Lepoglavi (1946.-1951.), a ostatak života u internaciji, u Krašiću, do 1960. godine. „Bio je spriječen poći do svoje katedre u zagrebačkoj katedrali, pa je iz Krašića vršio ‘učiteljsku službu’, ne samo u svojoj Nadbiskupiji, već i diljem hrvatskih dijeceza. Iz Krašića je uputio više od 5000 pisama, pa sve ‘hrabrio, tješio i poticao neka ustraju u vjeri i crkvenom jedinstvu’. U svom životnom hodu Stepinac je imao tri faze: bio je vojnik, ratnik i zarobljenik. Bio je ratar koji je obrađivao svoju plemenitu zagorsku i plodnu zemlju hrvatsku. Bio je svećenik, biskup i pastir, propovjednik i odgojitelj Božjeg puka do kraja života. Te tri različite životne faze, od vojnika i ratara do svećenika, učinile su ga divnim povijesnim likom u kojem se isprepliću tri velike ljubavi: ljubav prema bratu čovjeku, prema rodnoj zemlji i domovini, prema Bogu i njegovom velebnom djelu, Crkvi Katoličkoj“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je potaknuo da učimo od Stepinca, dičnog biskupa i Božjeg viteza. „Učimo se družiti s Isusom u molitvi i euharistiji da bi rasla naša kršćanska, obiteljska, župna i crkvena svijest i odgovornost koju nam je Bog povjerio na krštenju. Hranimo se Božjom riječju i sakramentima, kako bismo poput Alojzija mogli ostati uz Isusa Krista, jedinog otkupitelja čovjeka koji nosi ključeve povijesti i čija su vremena i vjekovi“, potaknuo je mons. Puljić. Stepinčevo je proslavljeno i u hrvatskoj župi u Los Angelesu gdje djeluje don Ivan Jordan, svećenik Zadarske nadbiskupije, a na misnom slavlju okupilo se desetak skupina hrvatskih vjernika iz Amerike, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.