Izložba se otvara u povodu 100. obljetnice rođenja biskupa Kokše, a okuplja djela koja je on prikupljao za života u Rimu i kasnije u Zagrebu. Djela se čuvaju na zagrebačkom Kaptolu i u sjemeništu na Šalati, a o njima skrbi Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Predstojnik Ureda mons. Vlado Mikšić rekao je da Zagrebačka nadbiskupija ima nekoliko zbirki, no najznačajnija je upravo zbirka biskupa Kokše.

“Stvorila se jedna fama da je dosta umjetnina izgubljeno, a to je potpuno krivo. S obzirom da su umjetnine pohranjene u nekoliko depoa, mi ih još popisujemo. Po zadnjem popisu, koji smo radili i za ovu izložbu, ima 1308 umjetnina, no to nije konačan popis.”

Izložba u Galeriji Klovićevi dvori zbirku biskupa Kokše predstavlja u četirima tematskim cjelinama: djela starih majstora, djela inozemnih umjetnika iz razdoblja 20. stoljeća, djela hrvatskih umjetnika iz 20. stoljeća te djela hrvatskih naivnih umjetnika.

Viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Danijela Markotić istaknula je da je biskup Kokša imao važnu ulogu u približavanju visoke umjetnosti malom čovjeku. Stoga je vrijednost njegove zbirke usporediva s vrijednošću koju u hrvatskoj kulturi i umjetnosti ima zbirka starih majstora koju je hrvatskom narodu ostavio biskup Strossmayer. Danijela Markotić autorica je djela izložbe o inozemnim i hrvatskim slikarima 20. stoljeća.

“Ovih 200-tinjak izloženih radova predstavljaju presjek cijele biskupove zbirke kroz četiri cjeline. Naći će se tu ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih škola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića i Jurja Škarpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića.”

Govoreći o začetcima biskupove sakupljačke djelatnosti, Markotić je rekla da je ona započela u Rimu.

“Možemo zaključiti da su se njegov stil i ukus počeli formirati u vrijeme studija u duhu renesanse, manirizma i baroka, stoga je razumljivo da je i njegova zbirka svoj temelj pronašla u starim majstorima kojima je bio okružen. Dapače, uzimajući u obzir njegov svećenički habitus, okruženje u kojem je stasao i u kojem se kretao, stari majstori bili su očekivan začetak ideje o zbirci. I prvo je djelo inventarizirano u njegovoj zbirci djelo starog majstora bilo pripisano radionici Sebastiana del Piomba, Portret pape Leona X. Također se može zaključiti da je zbirka nastajala punih pet desetljeća, od četrdesetih godina 20. stoljeća, kada dolazi u Rim, pa sve do biskupove smrti 1998. godine. Zbirka se formirala poglavito u Rimu, gdje je živio, a svoj konačni oblik poprimila je u Hrvatskoj kada se vratio.”

Biskup Kokša nije se ograničio jednoličnim pogledom na umjetnost te je, proširivši vidike, otvorio svoju zbirku i modernijim umjetničkim pravcima. Najviše se to odnosi na korpus djela inozemnih umjetnika 20. stoljeća.

Dio je njegove ostavštine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tadašnjem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori., istaknula je Markotić.

“Tada je izloženo čak 427 umjetničkih djela – slika, skulptura, crteža, grafika i reproduktivnih grafika. Nešto prije te izložbe zbirka je prvotno predstavljena 1983. godine u tadašnjem Muzejskom prostoru u bitno oskudnijem izboru – sa samo 42 slike starih majstora u sklopu velike izložbe Riznica zagrebačke katedrale. Oba su prostora u kojima se zbirka izlagala (Muzejski prostor i Muzejsko-galerijski centar) nekadašnji nazivi za instituciju utemeljenu 1982. koja danas nosi naziv Galerija Klovićevi dvori. Kako 2022. godine obilježavamo i četrdesetu obljetnicu otvorenja Galerije Klovićevi dvori, kao i stotu obljetnicu rođenja biskupa Kokše, obljetničarska je godina dobar povod i prilika za novo predstavljanje zbirke baš u tome prostoru. Ova je izložba prije svega posvećena liku i djelu biskupa Đure Kokše, njegovom skupljačkom zanosu te zbirci koja je njegov produkt. Kako je već rečeno, iako je zbirka brojem umjetničkih djela poveća, u ovom slučaju prednost je dobila kvaliteta pred kvantitetom, pa je i broj izloženih predmeta kudikamo manji nego na izložbi 1989. godine, no to ne umanjuje njezinu vrijednost. Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše nesumnjivo je važan doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i kao cjelina ona je danas neosporna činjenica. Imati zbirku čijim su dijelom djela starih majstora upotpunjena svjetskim imenima poput Boccionija, Sironija, Dalija, Vlaminca, de Chirica ili našijenaca poput Meštrovića, Medovića, Kljakovića i drugih, nije mala stvar i kao takvu je treba kontinuirano isticati jer nemamo mnogo zbirki koje pokrivaju takvu širinu. Bilo bi korisno za sve koji umjetnost i danas cijene da je u budućnosti gledamo u stalnom postavu otvorenu javnosti.”

Izložba “Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti” u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu ostaje otvorena do 23. ožujka 2023. godine.

“Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti”. Foto: HINA // Edvard ŠUŠAK

Mons. Vlado Mikšić // “Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti”. Foto: HINA // Edvard ŠUŠAK

“Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti”. Foto: HINA // Edvard ŠUŠAK