‘Iskra milosrđa’ molila se, osim u Zagrebu, u još 22 hrvatska grada te je sveukupno molilo i više tisuća vjernika.

Prošle godine Zagrepčani su molili na istome mjestu, a prije toga dvije godine zaredom na Kamenitim vratima. U Zagrebu je ova inicijativa započela prije sedam godina, odvojeno u dvije različite župe, na Trnovčici i na Trešnjevci. Vjernici su se tako ovom inicijativom još više povezali u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te se iz godine u godinu broj sudionika širi. Prošle godine broj gradova, sudionika bio je upola manji.

Molitvu iz Zagreba je prenosio izravno Hrvatski katolički radio, a predvodili su je članovi Koordinacije štovatelja Božjeg milosrđa koji su se okupili iz svih dijelova grada. Tajnica Koordinacije Jelena Vuković za Informativnu katoličku agenciju izrazila je uvjerenje da je među našim vjernicima svijest o važnosti molitve i pobožnosti Božjem milosrđu nešto jasnija, ali da se to još uvijek razvija doista polako.

Vrijeme, ovo sada koje mi živimo, vrijeme je milosrđa koje nam Gospodin daje da prepoznamo tu njegovu ljubav i njegov poziv na obraćenje.”

Pojasnila je svoje riječi: „Živimo u jednome svijetu koji zaista misli da se sve može zato što je Bog dobar jer je Bog milosrdan, ali ono što zapravo treba shvatiti jest da se u otajstvu Božjega milosrđa krije i ona klica istine o Božjoj pravednosti.”

Podsjetila je, naime, da je Bog rekao: “Prije nego što dođem kao Pravedni sudac, doći ću kao Bog milosrđa i upravo je to vrijeme, ovo sada koje mi živimo, vrijeme milosrđa koje nam Gospodin daje da prepoznamo tu njegovu ljubav i njegov poziv na obraćenje.

„Znači, milosrđe Gospodin iskazuje onima koji na neki način zavape Gospodinu, koji ga potraže, koji svoj život žele promijeniti. Zašto? Iz ljubavi prema Bogu jer je On za nas umro na Križu”, rekla je Vuković.

S ‘Iskrom milosrđa’, međunarodnom molitvenom inicijativom, započeli su Poljaci 2008. na dan beatifikacije vlč. Mihaela Sopoćka, ispovjednika sv. Fuastine Kowalske kojoj se objavio Milosrdni Isus, zadajući i neke konkretne obveze oko započinjanja i širenja pobožnosti prema Njemu kao milosrdnom Bogu.

‘Iskra’, molitva na otvorenome u javnosti, proširila se ne samo diljem Europe, nego i po drugim kontinentima, posebno zahvaljujući jednom drugom Poljaku, sv. Ivanu Pavlu II. koji je, uz Faustinu, Sopoćka te našeg bl. Alojzija Stepinca, svetac milosrđa, ističu iz Koordinacije štovatelja Božjeg milsorđa, organizatora ove molitve u Hrvatskoj.

Krunica ‘Božjeg milosrđa’ moli se svaki dan u 15 sati u trenucima vrhunca Spasiteljeve patnje na križu i trenutka umiranja, a što je i posvijestio, uz sve drugo, ‘tajnici Božjeg milosrđa’ poljskoj redovnici sv. Faustini. To je ona, uostalom, vrlo detaljno i s dubokom duhovnošću zapisala u svome ‘Dnevniku’.

U Hrvatskoj je objavljena nova verzija te knjige, puno preciznija i točnija, u prijevodu Jelene Vuković koja je na kraju zagrebačke molitve pozvala svoje sugrađane i na jedno drugo slično događanje koje Koordinacija uskoro organizira.

U Mariji Bistrici 19. listopada održat će se 6. Nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa. Misu u 11 predvodi banjolučki biskup Franjo Komarica. Nakon euharistije bit će jedinstvena prilika štovanje relikvija prvoga stupnja sv. Faustine Kowalske, sv Ivana Pavla II. i bl. Mihaela Sopoćka. Križni put je u 14, a završna pobožnost Božjem milosrđu u ‘sveti sat’, odnosno u 15 sati. Putovanje autobusom iz Zagreba organizira Udruga ‘Misionari Milosrdnog Isusa’ iz trešnjevačke župe Sv. Josipa.

‘Iskra milosrđa’ u Hrvatskoj se još molila u Orebiću, Maloj Branjevini, Osijeku, Privlaci, Vinkovcima, Puli, Markovcu Našičkom, Velimirovcu, Jelenju, Rijeci, Kutini, Kaštel Novim, Makarskoj, Solinu, Splitu, te Primorskom Docu, Gorici-Raštanima, Brdovcu, Karlovcu, Oroslavlju, Samoboru i Velikoj Gorici.