Na početku je sve sudionike pozdravio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Cifrak , izrazivši im dobrodošlicu i poželjevši izlagačima uspješan rad u istraživanju i prezentiranju životnog puta i stvaralačkoga doprinosa poznatog grkokatoličkoga svećenika Andrije Segedija.

U svojstvu suorganizatora prisutne su pozdravili ravnatelj Grkokatoličkog sjemeništa dr. Robert Rapljenović i predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog prof. dr. sc. Jure Zečević, koji su potom predsjedali radom znanstvenog kolokvija.

U prvom predavanju mr. sc. Goran Ivanišević, i sam rodbinski povezan s Andrijom Segedijem, predstavio je njegov životni put i obiteljski kontekst. Nasljednik Andrije Hegedija u župi u Vrbasu, župnik Aleksij Hudak, predstavio je  Segedijevo pastoralno djelovanje tijekom njegove službe u Vrbasu i Bačkoj. Dr. Robert Rapljenović izložio je Segedijevo djelovanje u Zagrebu, Dišniku i Križevcima. Potom je vrsni poznavatelj Segedijeva djelovanja u Bosni, Boris Graljuk, opisao njegovo dušobrižništvo u Bosni i Hercegovini, osobito istaknuvši njegovu inicijativu da se u BiH osnuje samostalna grkokatolička biskupija. Umjesto, zbog boravka u Rimu opravdano spriječenog apostolskog administratora Križevačke eparhije mons. Milana Stipića, grkokatolištvo u Dalmaciji pod eklezijalnim, liturgijskim i pastoralnim vidom prikazao je Zinovije Zastavni, župni upravitelj u Kričkama. Međukonfesionalne i međuetnički odnose u Dalmaciji pod povijesnim vidom, od vremena Andrije Segedija do danas, analizirao je Ivo Mišur, ukazavši i na uzajamni utjecaj i isprepletenost crkvene i nacionalno-etničke komponente. Prof. dr. sc. s. Katarina Koprek istražila je i prikazala doprinos Andrije Segedija na području crkvene glazbe, predstavivši i njegovo rodoljubno stvaralaštvo i objavljivanje pod pseudonimom A. Sriemac. Doc. dr. sc. Taras Barščevski predočio je doprinos klera i vjernika laika Ukrajinske grkokatoličke Crkve liturgijskom životu u Križevačkoj eparhiji. Prof. dr. sc. Jure Zečević, polazeći od djelovanja A. Segedija, govorio je o potrebi da katolici bizantskog obreda i katolici rimskoga obreda jedni drugima pristupaju kao uzajamnom komplementarnom obogaćenju unutar jedne Crkve Kristove te da zajednički skrbe za očuvanje obaju tradicija.

Nakon izloženih predavanja uslijedila je plenarna rasprava tijekom koje su i drugi prisutni iznosili svoje doprinose na pojedine teme kolokvija. Svoj doprinos u raspravi dao je i Križevački biskup u miru, mons. Nikola Kekić, sagledavajući aktualni grkokatolički trenutak na temelju iskustava u svome pastirskom djelovanju na čelu Križevačke eparhije. Tijekom rasprave je iznesen i prijedlog točnog i provjerenog utvrđivanja tjelesnih ostataka i grobnog mjesta Andrije Segedija u Kričkama, gdje je preminuo, te da mu se povodom 100. obljetnice smrti podigne spomen-ploča.

Zahvalivši u ime organizatora dr. Goranu Ivaniševiću na inicijativi, predavačima na kvalitetnim izlaganjima i svima prisutnima za dolazak, dr. Jure Zečević je, sažimajući rezultate rada kolokvija, zaključio da sve izneseno potvrđuje da je Andrija Segedi neosporno „nadareni i revni sin Križevačke eparhije koji je, živeći i promičući grkokatoličku baštinu kršćanskog Istoka, značajno pridonio vitalnosti i plodonosnosti Katoličke Crkve u cjelini“.

Mr. sc. Goran Ivanišević, dr. sc. Robert Rapljenović i dr. sc. Jure Zečević postavili su u predvorju Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Vlaška 38, i prigodnu izložbu, na kojoj se zainteresirani mogu upoznati s eksponatima povezanima uz život i stvaralaštvo Andrije Segedija. Izložba je otvorena od 13. do 21. veljače 2020., u vremenu od 8.30 do 20 sati.